Pravi razlog poskupljenja struje: HEP nelikvidan 1,2 milijarde kuna, ugrožene sve investicije!
(Index.hr)
KLJUČNI PODACI
• Realna dobit iznosila je približno 500 milijuna kuna, što je jedno vrijeme izjavljivao i sam Begović
• No, manipulirajući troškovnom stranom bivša je Uprava tu dobit napuhala gotovo trostruko
• Da stvar bude gora, za golemu "papirnatu" dobit iz 2010. tvrtka je morala platiti i enormni porez na dobit od stvarnih 450 milijuna kuna i time ostala bez realne dobiti
PRAVI razlog poskupljenja struje od preko 20 posto nije rast cijena energenata na svjetskom tržištu, već nelikvidnost HEP-a - koja je veća od milijardu kuna.
U siječnju ove godine kratkoročne obveze HEP-a bile su veće od kratkoročnih potraživanja za 1,2 milijarde kuna. U međuvremenu se, kako doznajemo, situacija nije popravila već pogoršala, jer HEP-ovu naplatu potraživanja otežava rast nelikvidnosti u gospodarstvu. HEP sve teže naplaćuje svoja potraživanja, ali i s dosta kašnjenja ispunjava svoje dužničke obveze prema brojnim poslovnim subjektima, zbog čega je ta javna tvrtka trenutno najveći problem ove Vlade.
Visoka nelikvidnost prijeti i kreditnom rejtingu tvrtke kojoj je Vlada na jednoj od zadnjih sjednica odobrila uzimanje kredita od 400 milijuna kuna. On se lani u jednom trenutku spustio na razinu BB-, na kojoj se nalaze države poput Šri Lanke i Bangladeša. U vrhu Vlade razmatra se čak i smjena vodećih ljudi HEP-a ukoliko se situacija u skorije vrijeme ne promijeni.
Gubici u prošloj godini iznosili tri milijuna kuna
Krivac za HEP-ovu nelikvidnost je bivša vlada i bivši predsjednik uprave poduzeća Leo Begović, uvjeravaju nas u aktualnoj upravi elektroprivrede. Ističu kako su se Leo Begović i Jadranka Kosor hvalili lanjskom dobiti HEP-a od 80 milijuna kuna, iako je ona bila samo papirnata. Istina je da su gubici u prošloj godini iznosili tri milijuna kuna, tvrde u HEP-u, dok je manjak cash flowa (gotovine potrebne za redovito poslovanje) bio 1,2 milijarde kuna.
Begović je 2010. godine prijavio rekordnu dobit od 1,4 milijarde kuna, ali da je riječ o friziranoj bilanci u kojoj nisu prikazane mnoge stavke na troškovnoj strani ukazala je i HEP-ova revizorska kuća Deloitte. HEP-ovo financijsko izvješće za 2010. Deloitte nije potvrdio u nekoliko ključnih točaka.
Dobit napuhali gotovo trostruko
Za povoljnu bilancu HEP-a bile su zaslužne iznimno povoljne hidrološke prilike u 2010. godini. Rekordna proizvodnja električne energije iz tog besplatnog energenta iznosila je 8,3 milijarde KWh u odnosu na prosječnih 5,5 milijardi KWh u proteklih pet godina. Realna dobit iznosila je približno 500 milijuna kuna, što je jedno vrijeme izjavljivao i sam Begović. No, manipulirajući troškovnom stranom bivša je Uprava tu dobit napuhala gotovo trostruko.
Da je riječ o knjigovodstvenoj, a ne stvarnoj dobiti najbolje govori činjenica kako se ona u potpunosti istopila u 2011. godini, a 2012. stvorila nelikvidnost od 1,2 milijarde kuna. Da stvar bude gora, za golemu "papirnatu" dobit iz 2010. tvrtka je morala platiti i enormni porez na dobit od stvarnih 450 milijuna kuna i time ostala bez realne dobiti.
Vlada bila prisiljena HEP-u odobriti zadnji kredit isplaćen nekom javnom poduzeću
Odlukom vlade Jadranke Kosor HEP je milijardu kuna morao uplatiti u državni proračun kako bi zakrpao rupe prije predstojećih parlamentarnih izbora pa je u cijelosti ostao bez novca za razvoj. Prispjele kratkoročne obveze ove godine su ugrozile ne samo najavljeni investicijski ciklus nego i samu isplatu plaća, zbog čega je Vlada bila prisiljena HEP-u odobriti zadnji kredit isplaćen nekom javnom poduzeću.
S ovako poraznim financijskim podacima HEP teško može pokrenuti bilo koju od investicija najavljenih u energetici, za koje u vladi tvrde da bi trebale pokrenuti hrvatsko gospodarstvo. Prije nego kola krenu posve nizbrdo.
Bivši predsjednik Uprave HEP-a Leo Begović do zaključenja ovog teksta nije odgovarao na naše telefonske pozive.
U siječnju ove godine kratkoročne obveze HEP-a bile su veće od kratkoročnih potraživanja za 1,2 milijarde kuna. U međuvremenu se, kako doznajemo, situacija nije popravila već pogoršala, jer HEP-ovu naplatu potraživanja otežava rast nelikvidnosti u gospodarstvu. HEP sve teže naplaćuje svoja potraživanja, ali i s dosta kašnjenja ispunjava svoje dužničke obveze prema brojnim poslovnim subjektima, zbog čega je ta javna tvrtka trenutno najveći problem ove Vlade.
Visoka nelikvidnost prijeti i kreditnom rejtingu tvrtke kojoj je Vlada na jednoj od zadnjih sjednica odobrila uzimanje kredita od 400 milijuna kuna. On se lani u jednom trenutku spustio na razinu BB-, na kojoj se nalaze države poput Šri Lanke i Bangladeša. U vrhu Vlade razmatra se čak i smjena vodećih ljudi HEP-a ukoliko se situacija u skorije vrijeme ne promijeni.
Gubici u prošloj godini iznosili tri milijuna kuna
Krivac za HEP-ovu nelikvidnost je bivša vlada i bivši predsjednik uprave poduzeća Leo Begović, uvjeravaju nas u aktualnoj upravi elektroprivrede. Ističu kako su se Leo Begović i Jadranka Kosor hvalili lanjskom dobiti HEP-a od 80 milijuna kuna, iako je ona bila samo papirnata. Istina je da su gubici u prošloj godini iznosili tri milijuna kuna, tvrde u HEP-u, dok je manjak cash flowa (gotovine potrebne za redovito poslovanje) bio 1,2 milijarde kuna.
Begović je 2010. godine prijavio rekordnu dobit od 1,4 milijarde kuna, ali da je riječ o friziranoj bilanci u kojoj nisu prikazane mnoge stavke na troškovnoj strani ukazala je i HEP-ova revizorska kuća Deloitte. HEP-ovo financijsko izvješće za 2010. Deloitte nije potvrdio u nekoliko ključnih točaka.
Dobit napuhali gotovo trostruko
Za povoljnu bilancu HEP-a bile su zaslužne iznimno povoljne hidrološke prilike u 2010. godini. Rekordna proizvodnja električne energije iz tog besplatnog energenta iznosila je 8,3 milijarde KWh u odnosu na prosječnih 5,5 milijardi KWh u proteklih pet godina. Realna dobit iznosila je približno 500 milijuna kuna, što je jedno vrijeme izjavljivao i sam Begović. No, manipulirajući troškovnom stranom bivša je Uprava tu dobit napuhala gotovo trostruko.
Da je riječ o knjigovodstvenoj, a ne stvarnoj dobiti najbolje govori činjenica kako se ona u potpunosti istopila u 2011. godini, a 2012. stvorila nelikvidnost od 1,2 milijarde kuna. Da stvar bude gora, za golemu "papirnatu" dobit iz 2010. tvrtka je morala platiti i enormni porez na dobit od stvarnih 450 milijuna kuna i time ostala bez realne dobiti.
Vlada bila prisiljena HEP-u odobriti zadnji kredit isplaćen nekom javnom poduzeću
Odlukom vlade Jadranke Kosor HEP je milijardu kuna morao uplatiti u državni proračun kako bi zakrpao rupe prije predstojećih parlamentarnih izbora pa je u cijelosti ostao bez novca za razvoj. Prispjele kratkoročne obveze ove godine su ugrozile ne samo najavljeni investicijski ciklus nego i samu isplatu plaća, zbog čega je Vlada bila prisiljena HEP-u odobriti zadnji kredit isplaćen nekom javnom poduzeću.
S ovako poraznim financijskim podacima HEP teško može pokrenuti bilo koju od investicija najavljenih u energetici, za koje u vladi tvrde da bi trebale pokrenuti hrvatsko gospodarstvo. Prije nego kola krenu posve nizbrdo.
Bivši predsjednik Uprave HEP-a Leo Begović do zaključenja ovog teksta nije odgovarao na naše telefonske pozive.
Izvor: Index.hr
Piše: Gordan Malić
Ilustracija: Arhiva
Objavljeno: 4. 6. 2012.
Tko će vjerovati Vladi koja nas mulja s razlozima poskupljenja struje?
Takvoj Vladi brzo kopni svako povjerenje koje je imala.
Ovih posljednjih mjeseci svako malo čitali smo kako su otkriveni gubici koji nisu prikazani, kako su dugovi mnogo veći nego što je građanima prikazivano itd. itd.
Sva su takva muljanja protuzakonita, a Vlada i njeni ministri bili su dužni, sukladno hrvatskim propisima, krivično prijaviti i goniti takve slučajeve.
Umjesto da obave svoje zakonske obveze - iskrsnulo je nekoliko stidljivih izjava kako se ova Vlada ne želi osvećivati. A ne radi se ni o kakvome osvećivanju, radi se o činjenici da je hrvatska država opljačkana i vladi nitko nije dao pravo da pere ruke i ne čini ono na što je obvezna.
Osjećaju svojom obvezom kresati troškove i tisuće ljudi izbaciti na ulicu, ali ne i rješavati kriminal. Na prijevaru utjeruju novac od građana - a ne žele vratiti opljačkani novac.