– Kad bi Vlada doista iskreno htjela pomoći kupcima stanova, onda bi odmah vratila porezne olakšice za kupnju nekretnina koje je ukinula Jadranka Kosor. Obitelji koje žive u stanovima kupljenim na kredit u velikim su nevoljama jer se gube poslovi i prihodi, a rate kredita rastu. Nema članice EU koja nije donijela neku mjeru da pomogne kućanstvima koja su se zadužila za stan. No, umjesto da pomaže građanima, naša Vlada pomaže bankama i građevinskim špekulantima - kaže Gojko Bežovan s Pravnog fakulteta komentirajući najavu ministra Ivana Vrdoljaka kako će država u periodu od 2013. do 2015. godine od banaka otkupiti tri tisuće neprodanih stanova te ih iznajmljivati po cijeni od 3,6 eura po kvadratu.

No, odmah nakon objave te informacije, pažljivo plasirane u nedjelju navečer kada je pažnja javnosti usmjerena odmoru i relaksaciji, na zadnje su se noge digli stručnjaci na nekretnine koji u tome pod krinkom pomoći građanima vide pogodovanje bankama. One ne žele spuštati cijene kvadrata novogradnji, ne mogu ih prodati te sve više gomilaju nenaplative kredite. Sada bi im, prema najavama, trebala pomoći država te novcem poreznih obveznika otkupiti precijenjene nekretnine.

'Cijena 400 eura po kvadratu, pa nek' uzmu ili ostave'

- O spašavanju banaka i građevinara ne bi se radilo jedino u slučaju da se stanovi otkupe po cijeni po kojoj su građeni. To znači 600-700 eura za metar kvadratni i ništa više. To je posao u kojem ni banke ni građevinari ne bi smjeli zaraditi. Sve ostalo bilo bi pogodovanje - napominje Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu.
 
----
Ako bi banke državi prodale stanove ispod cijene, zašto ih onda ne prodaju građanima ispod cijene?
Josip Tica
----

Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama koje djeluje pri HGK-u, nudi još radikalnije rješenje.

- Ako država ima gotovinu za kupovinu takvih stanova, treba se postaviti na način 'uzmi ili ostavi'. Ponuđena cijena bankama i građevinarima ne treba biti cijena izgradnje, nego ispod toga. Rekao bih, 400 eura za kvadrat. Ako ne žele prodati, opet je u redu - kaže Ranilović.

Otkupivši stanove od banaka, novcem hrvatskih građana, država će istim drastično srušiti cijenu najma, kojim je dio osiromašenih građana krpao svoj budžet.

Primjerice najam stana od 50 kvadrata bio bi 180 eura, odnosno 1350 kuna mjesečno. Cijena najma bila bi ista za sve stanove, neovisno o lokaciji i gradu, a tek će se na jesen znati drugi detalji, od toga u kojim će gradovima država kupovati gotove stanove, po kojoj cijeni i po kojim će ih kriterijima iznajmljivati. Razmišlja se i o naknadnom otkupu, no uplaćena najamnina uračunala bi se u prodajnu cijenu stana. No, pritom je neupitna činjenica da će nerealno niska cijena najma od 3,6 eura po kvadratu koju nudi država srušiti cijene najma u cijeloj zemlji.

Kome je u interesu dodatno rušenje tržišta nekretnina?

Ukoliko se to dogodi, kome će se primjerice isplatiti iznajmljivati garsonjeru od 20 m2 za koju će, zbog vladine nemoralno niske ponude, dobiti 500 kuna najamnine. Ukoliko se uvede i porez na imovinu koji je najavio Slavko Linić, taj će iznos biti još i manji. To će demotivirati velik broj postojećih vlasnika stanova koji u iznajmljivanju neće vidjeti računicu te će početi prodavati svoje nekretnine. Kako će masovno izlaziti na tržište, cijena će im drastično padati, a i ovako jedva živo tržište dodatno će se urušiti.

Sve to država će lijepo upakirati u 'sređivanje crnog tržišta najma'.

- Kada ne bih znao da banke imaju tisuće neprodanih stanova s kojima ne znaju što će, a tvrdoglavo odbijaju spustiti cijene, tada bih pozitivno reagirao na najam. Međutim, navedeni plan u trenutačnoj situaciji me zabrinjava jer nisam siguran odakle državi novac za tolike stanove s obzirom na to da se svuda najavljuju rezovi i štednja - ističe dr. Josip Tica s Ekonomskog fakulteta Zagreb te dodaje da prijedlog otvara jako puno dilema.

- Zašto bi država kupila stanove koje nitko neće, možda joj je jeftinije sagraditi nove na nekom državnom neiskorištenom zemljištu? S druge strane, ako bi banke prodale stanove ispod cijene državi, zašto ih onda ne prodaju građanima ispod cijene? - pita se Tica.
 
Jedino u Hrvatskoj cijene kvadrata ne padaju drastično
 
Od početka ekonomske krize cijene nekretnina u zemljama pogođene tzv. nekretninskim balonom pale su i do 50 posto. Španjolska je očiti primjer za to.
U Hrvatskoj je međutim situacija drugačija. Kako su banke dobrano kapitalizirane novcem hrvatskih građana, cijene kvadrata novogradnji još uvijek drže nerealno visokima.
Prema istraživanju Global Property Guidea, u zadnjih 12 mjeseci cijene nekretnina su primjerice u Irskoj pale 20 posto, a u Hrvatskoj tek 2,5 posto. Prema najavama, bankama sada u pomoć priskače i država.
 
 
Izvor: Dnevno.hr
Autor: Damir Grund
Photo: vagabondish.com
Objavljeno: 18. 7. 2012.