OTKRIVAMO Mirovinska reforma: Umjesto s rastom plaća, mirovine će se usklađivati s rastom cijena
(Jutarnji.hr)
TEŠKI PREGOVORI OKO NOVOG NAČINA PREGOVORA
Usklađivanje s rastom troškova života bilo bi povoljnije rješenje za umirovljenike, ali bi to istodobno značilo i povećano opterećenje za državni proračun
Uz uvođenje instituta punog staža, najveća promjena u mirovinskom sustavu izmijenit će i formulu za polugodišnje usklađivanje mirovina. Umjesto aktualne formule rast plaća plus rast cijena na malo podijeljeno s dva razmatra se nekoliko varijanti: od toga da se mirovine usklađuju samo s cijenama, preko najmanje vjerojatnog modela usklađivanja samo s rastom plaća do kombinacije kakva je trenutno na snazi, ali u različitim omjerima.
- Moguć je promjenjiv model, primjerice, ako je približno jednak rast plaća i potrošačkih cijena ili ako samo malo preteže jedan od ta dva parametra, mirovine bi se usklađivale prema švicarskoj formuli u omjeru plaća i cijena 50:50.
Balansiranje kriterija
No, omjeri bi, kažu nadležni, mogli biti i drugačiji, pa bi sa 60, 70 ili 80 posto mogle pretezati plaće ili cijene, ovisno o tome što bi raslo više za pojedino polugodište. Za umirovljenike bi taj model bio daleko povoljniji od postojećeg jednakog omjera rasta cijena i plaća, jer u uvjetima gospodarske krize cijene rastu daleko brže od plaća pa bi slab rast plaća samo umanjio usklađivanje, dok u razdoblju gospodarskog rasta plaće imaju primat u rastu. Međutim, za državu je to skuplje. Dugoročno, u uvjetima očekivanog gospodarskog rasta, za umirovljenike je povoljnije usklađivanje samo s plaćama ili formula u kojoj rast plaća dominira.
Hrvati prebrzo stare
No, kao i ostali europski narodi, i Hrvati stare, povećava se udjel starijih osoba, a smanjuje broj mlađih, radno aktivnih stanovnika. Zbog toga sve više država napušta modele u kojima je rast plaća dominantan u formuli pa se mirovine dva puta godišnje usklađuju ili samo s rastom cijena ili kombinacijom plaća i cijena. Koju će formulu za usklađivanje Vlada odabrati, još nije odlučeno, no više će se znati nakon pregovora o mini mirovinskoj reformi koje danas u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava započinje koalicijski HSU.
VEZANE VIJESTI Vijesti
Rast populacije starijih u Hrvatskoj je još izraženiji nego u drugim europskim zemljama. Primjerice, jednu mirovinu doprinosima iz plaće trenutno u Hrvatskoj “pokrivaju” samo 1,24 radnika, što je neodrživo, pa se sustav mirovina u velikom dijelu puni proračunskim novcem. Idealno bi bilo da jednu mirovinu svojim doprinosima “pune” tri radnika, no u Hrvatskoj je to u sljedećim desetljećima apsolutna znanstvena fantastika, pa bi rast u korist radnika, na stanje iz 1997. godine kada je jednu mirovinu osiguravalo 1,59 radnika, bilo itekako veliko rasterećenje proračunskih izdataka za mirovine.
Minusi sve veći
Tijekom prošle godine iz doprinosa je u mirovinski sustav uplaćeno 19,075 milijardi kuna, tako da je za isplate mirovina nedostajalo 16,275 milijardi kuna, što je, naravno, nadomješteno proračunskim novcem. Proračunski udjel i dalje raste: samo u srpnju ove godine uplaćeno je 120 milijuna kuna manje mirovinskog doprinosa nego prije godinu dana. A to je direktna posljedica manjeg broja zaposlenih. Kako bi mirovine bile isplaćene, taj je minus, koji iz mjeseca u mjesec raste, podmiren proračunskim novcem.
Prvi rast mirovina
I tako već četiri godine. Primjerice, 2008. od doprinosa je prikupljeno 20,16 milijardi kuna, a iz proračuna je te godine povučeno 13 milijardi, što znači da je samo mirovinski sustav zbog smanjenja broja zaposlenih od početka krize ostao “kratak” za čak 1,085 milijardi kuna!