Novčane naknade, socijalne usluge i statusne promjene tri su područja koja bi u novom Zakonu o socijalnoj skrbi trebala doživjeti bitne izmjene, doznalo se danas na okruglom stolu o tezama novog zakona, održanom u Ministarstvu socijalne politike i mladih.

Prihodi, imovina...

– Ovim zakonom želi se uvesti red u sustav jer, primjerice, mnogi korisnici socijalne skrbi imaju znatnu imovinu, ušteđevinu, dionice... Znači, znatan broj ljudi zloupotrebljavao je sustav socijalne skrbi i dosad nisu smjeli dobiti ni kune. Takva praksa postat će stvar prošlosti – uvodno je kazala ministrica Milanka Opačić, koja je potom s načelnicom resora za socijalnu skrb Anom Butković predstavila predložene promjene. Tako će se uvesti zajamčena minimalna naknada (ZMN) čiji će se iznos svake godine korigirati ovisno o standardu i stanju u zemlji, što znači da će se taj iznos moći i povećavati. Korigirat će se i dosadašnji kriteriji kod priznavanja prava na novčane naknade samcima, samohranim roditeljima ili kućanstvima koja ne ostvaruju dovoljne prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba. Jasnije će se propisati prihodovni i imovinski cenzus kod prava na naknadu. Naime, predlaže se da pravo na ZMN neće moći dobiti oni koji ostvaruju dohotke i primitke veće od visine ZMN-a kao ni oni koji u vlasništvu imaju imovinu veću od propisane imovinskim cenzusom, poput drugog stambenog prostora, pokretnine veće vrijednosti poput automobila, dionica, plovila, štednje... Imovina bi podrazumijevala: sve pokretnine i nekretnine, imovinska prava, vrijednosne papire, dionice, novčana sredstva na osobnim računima ili štednim knjižicama, kao i drugu imovinu u zemlji i inozemstvu podnositelja zahtjeva i punoljetnih članova obitelji s kojima živi u zajedničkom kućanstvu. Uvest će se i novi pristup kod priznavanja prava na zajamčenu naknadu radno sposobnim korisnicima. A ukupan maksimalni iznos ZMN-a po obitelji bio bi 2900 kuna, što je iznos prosječne minimalne bruto plaće u RH. Uvelo bi se i licenciranje pružatelja usluga i stručnih radnika. Predlaže se i uvođenje reda u pružanje usluga socijalne skrbi davanjem koncesije na javnim natječajima (savjetovanja, pomoći i njege u kući, patronaža, pomoći pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja...)

Pripajanje centara

Statusne promjene uključuju novitet da bi se obiteljski centri pripojili centrima za socijalnu skrb kao nove ustrojstvene jedinice, uredio bi se na drugačiji način i status ravnatelja... Uredit će se i područje sukoba interesa zaposlenika u centrima socijalne skrbi, kada zaposlenik ili članovi njegovi obitelji (bračni drug i djeca) pružaju socijalne usluge ili su osnivači domova. To više neće biti moguće. A da su promjene nužne ministrica Opačić potkrijepila je još nekim podacima: Nakon što je u 50% centara provedena revizija, za čak 2500 korisnika poništena su rješenja, čime smo uštedjeli 34 milijuna kuna.

 
BITNE PROMJENE
Onemogućiti potkradanje sustava, sukob interesa
 
1. Jasno definiranje prihoda i imovinskog cenzusa
Kako bi se onemogućilo da socijalne naknade dobivaju oni koji imaju veću imovinu, dionice, štednju, tražit će se dozvola za uvid u bankovne račune. Tko na to ne pristane, neće imati pravo na naknadu.
 
2. Osmišljena je zajamčena minimalna naknada
Za razliku od dosadašnje prakse, iznos zajamčene minimalne naknade korigirat će se, mijenjati svake godine, tako da će pratiti standard. To znači da se iznos, ovisno o stanju u zemlji, može i povećati.
 
3. Više neće biti moguć sukob interesa pojedinca
Kako bi se iskorijenile situacije u kojima su zaposlenici Ministarstva ili centara socijalne skrbi udomitelji ili vlasnici domova za starije osobe, takva praksa sukoba interesa zabranit će se.
 
 
Izvor: Večernji list
Piše: Božena Matijević
Foto: 'Sanjin Strukic/PIXSELL'
Objavljeno: 17. 6. 2013.