Novi šok za građane: Imaju godinu dana da pokriju minus u banci! Minus odsad u visini jedne plaće!
(Index.hr)
MINISTARSTVO financija na svojim je web stranicama pojasnilo izmjene koje će se napraviti u Zakonu o potrošačkom kreditiranju i Zakonu o kreditnim institucijama. Najveće novosti su da će ministar financija kontrolirati kamatne stopa na stambene kredite i da će se ograničiti dopušteni minusi po tekućem računu na visinu mjesečne plaće. Građani će imati godinu dana prijelaznog perioda za rezanje minusa u granice dopuštenog.
"Izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, u svrhu daljnje zaštite potrošača u kreditnim odnosima s vjerovnicima kod ugovaranja promjenjive kamatne stope, uvodi se mogućnost da ministar financija pobliže uredi način definiranja jasnih i poznatih parametara, moguće uzročno-posljedične veze kretanja parametara i visine promjenjive kamatne stope te razdoblja u kojima se razmatra donošenje odluke o korekciji visine kamatne stope", objasnili su u Ministarstvu financija.
Linić će određivati kamatne stope na stambene kredite
Nadalje, uvodi se mogućnost da ministar financija pravilnikom propiše najvišu dopuštenu efektivnu kamatnu stopu na stambene kredite kao i metodu izračuna kamata na stambene kredite čime se stambenim kreditima daje poseban status, a građanima dodatna zaštita od prekomjernog rasta kamatne stope.
"Ovakve su izmjene potaknute teškim položajem građana (potrošača) u kreditnim odnosima s vjerovnicima, posebice u onim kreditnim odnosima kojima rješavaju svoja temeljna egzistencijalna pitanja (stambene potrebe)", kažu u Ministarstvu.
Limitira se visina dozvoljenog minusa na tekućim računima građana?
Izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju ograničit će se i visina dopuštenog minusa po tekućem računu. On više neće moći biti viši od mjesečne plaće.
"Što se tiče uvođenja ograničenja visine dopuštenog prekoračenja po tekućem računu, koje ne smije prelaziti visinu prosječnog mjesečnog priljeva na taj račun tijekom posljednjih šest mjeseci, ovom se izmjenom sprečava prekomjerna zaduženost građana slijedom odobrenih prekoračenja po tekućim računima, posebice imajući u vidu da je kamata koju banke obračunavaju na minuse po tekućem računu uglavnom tek neznatno niža od zakonski dopuštene maksimalne granice.
Građani će imati godinu dana prijelaznog perioda (od dana stupanja na snagu Zakona) za svođenje minusa po tekućem računu u granice dopuštenog (na razinu prosječnog mjesečnog priljeva)", stoji u objašnjenju Ministarstva financija.
Šuker: Nitko ne ide u minus zato što želi
"Postavlja se pitanje kako to Ministarstvo financija namjerava riješiti s poslovnim bankama", komentar je HDZ-ovog Ivana Šukera na ideju ograničavanja tekućih minusa građana na iznos mjesečne plaće.
"Poslovne banke su te koje moraju skinuti kamate, a nikakvo zakonsko rješenje nažalost neće pomoći građanima koji nemaju čime platiti svoje svakodnevne obveze, oni će tražiti drugi prostor da mogu preživjeti. To je činjenica od koje ova Vlada ne može pobjeći", rekao je Šuker.
"Na takav način, nažalost, hrvatskim građanima onemogućavaju da dođu u taj minus i da si riješe neke životne probleme. Budite sigurni da nitko ne ide u minus s tako visokim kamatama zato što želi, nego zato što ga je život prisilio. Vlada na ovaj način želi oprati ruke od svoje loše politike i porezne presije i na neki drugi način jednostavno baciti kost, da tako kažem, da se raspravlja o tome", izjavio je Šuker.
Direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček smatra da je reguliranje minusa Zakonom suvišno. Kaže da je HUB tek prošli tjedan dobio na mišljenje prijedlog izmjena Zakona i nije sudjelovao u raspravi. Podsjeća da HUB i sve banke već godinama napominju da je minus na tekućem računima najskuplji oblik kreditiranja.
"S te strane ima logike da se skuplji krediti ne uzimaju, međutim nema potrebe da se to propisuje Zakonom. To je dio financijske pismenosti, da građani shvate da postoje drugi načini i da im se osmisle neki drugi kreditni proizvodi koji mogu nadomjestiti minuse. U njih se može ići dobrovoljno, bez utjecanja na postojeće ugovore i stvari koje građanima odgovaraju. Ovako se ograničava sloboda građanima da biraju bankovnu uslugu koja njima najbolje odgovara", rekao je Bohaček za Media servis.
Bohaček podsjeća i da banke uvijek procjenjuju kreditne rizike i mijenjaju minuse, a istodobno i građani mogu tražiti da im se minus smanji. Stoga ovakve najave smatra suvišnima i poziva Ministarstvo financija da sjednu za stol i pronađu zajednički jezik.
"Ako misle da postoje neki problemi, idemo zajednički naći rješenje koje bi zadovoljilo sve strane. Ovako, sigurno da je građanima najzgodnije imati taj minus i koristiti ga po potrebi, tako da vjerojatno niti oni neće biti zadovoljni ako im se to pravo ograniči', smatra Bohaček.
Kako su u Ministarstvu financija naveli, izmjenama Zakona uvodi se i mogućnost da ministar financija pravilnikom propiše najvišu dopuštenu efektivnu kamatnu stopu na stambene kredite, kao i metodu izračuna kamata na stambene kredite, čime se stambenim kreditima daje poseban status, a građanima dodatna zaštita od prekomjernog rasta kamatne stope. Bohaček kaže da za to nema potrebe jer je postojeći Zakon strog i dobro definiran.
"Izmjene Zakona o kreditnim institucijama i Zakon o potrošačkom kreditiranju vrlo su jasno definirali kako se mogu mijenjati kamatne stope. To je jedan od strožih načina reguliranja. Banke već od početka ove godine moraju objaviti parametre koji utječu na mijenjanje kamatne stope, način njihovog izračuna i bitna stvar koju Zakon propisuje jest da nema parametara koji se mogu mijenjati voljom jedne ugovorne strane. Na taj način je sve potpuno jasno i potpuno transparentno", zaključuje Bohaček.
Oporba o minusu: Građanima će biti onemogućeno da pristojno žive
HDSSB-ov Zoran Vinković smatra da ovaj potez nije u ovlasti Ministarstva financija već u ovlasti poslovnih banaka, koje određuju koliko građani mogu u minus.
"Druga je stvar možda da Linić prije svega, ima povjerenja ne samo u strane, nego i hrvatske banke. To je vjerojatno važnija stvar. Očigledno bi onda u ovoj državi mogli živjeti samo ministri i zastupnici, koji imaju redovnu plaću, za razliku od građana koji tu plaću, ionako malu, ne dobiju svaki mjesec", rekao je Vinković.
Smatra da, ako ovaj prijedlog prođe, građane čeka još teža sudbina.
"Mislim da bi ti građani odmah mogli pokucati na vrata centara za socijalnu skrb i jedinica lokalne samouprave. To je već danas česta pojava, zahvaljujući cijenama plina i struja koje divljaju, svih onih cijena koje su vezane za kućne potrepštine - kruha, mesa, mlijeka, ulja i svega ostalog. To bi praktički bila jedna tužna slika Hrvatske", upozorio je Vinković.
"Dobar broj građana živi od minusa do minusa i ako se to ograniči, dobrom će broju građana biti onemogućeno da normalno i pristojno žive", istaknuo je Laburist Nikola Vuljanić.
"Mislim da nije trenutak za poticanje tako nečega. Zašto se sve te ograničavajuće mjere uvijek svode samo, i isključivo na to kako ograničiti trošenje i pristojan život onima koji imaju najmanje. Nikad se ne kreće od vrha, uvijek se kreće od dna. Mislim da to nije dobra tehnika", kazao je Vuljanić.