2.4.2013.

Novi crni podaci: Industrijska proizvodnja prošli mjesec pala 4,1 posto u odnosu na godinu prije

(Novi list)
„Pad industrijske proizvodnje vjerojatno će se nastaviti tijekom cijele godine zbog slabe domaće i inozemne potražnje, te pod utjecajem restrukturiranja domaće industrije, koji će biti dodatno naglašen zbog pristupanja Hrvatske Europskoj uniji“, ocjenjuje Šantić

6823.industrija

ZAGREB – Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u veljači neočekivano pala za 4,1 posto na godišnjoj razini, što je posljedica slabe domaće i inozemne potražnje, kao i restrukturiranja kompanija uslijed pristupanja Europskoj uniji.

Državni zavod za statistiku objavio je danas da je, prema kalendarski prilagođenim podacima, industrijska proizvodnja u veljači oslabila za 3,0 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na veljaču prošle godine pala za 4,1 posto.

To je znatno slabiji podatak nego što se očekivalo. Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je u veljači industrijska proizvodnja porasla za 1,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Pritom je njih četvoro očekivalo rast između 1,0 i 3,8 posto, a jedan pad od 2,6 posto.

Nakon što je u siječnju neočekivano porasla za 3,4 posto, što je bio prvi rast proizvodnje od kolovoza prošle godine, oštar pad u veljači anulirao je taj rast, pa je u prva dva mjeseca ove godine industrijska proizvodnja ukupno oslabila za 0,5 posto.
 

Zaposlenih 0,4 posto manje

Pad broja zaposlenih u Hrvatskoj nastavljen je i u veljači u kojoj je bilo ukupno 1.336.840 zaposlenih, što je 5.858 osoba ili 0,4 posto manje nego krajem siječnja, pokazuju privremeni podaci koje je danas objavio Državni zavod za statistiku. Veljača je tako sedmi mjesec za redom u kojem službena statistika registrira pad broja zaposlenih na mjesečnoj razini. U ovogodišnjoj veljači u pravnim osobama u Hrvatskoj bilo je 1.113.283 zaposlenih, što je u odnosu na siječanj manje za 5.177 osoba, ili za 0,4 posto.

Na godišnjoj razini, u odnosu na veljaču 2012. godine, u pravnim je osobama krajem drugog mjeseca ove godine broj zaposlenih manji za 2,7 posto.
Pritom pad broja zaposlenih na godišnjoj razini bilježe neke važne djelatnosti – u pravnim osobama u trgovini broj zaposlenih je pao za 2,8 posto, na 179.122 osoba, u prerađivačkoj industriji za 5,1 posto, na 199.339 osoba, a u građevinarstvu za 7,1 posto, na 74.072 osobe.
Po podacima DZS-a, broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u veljači je na mjesečnoj razini pao za 0,2 posto te je krajem drugog ovogodišnjeg mjeseca u obrtu i slobodnim profesijama bilo zaposleno 196.825 osoba, što je 347 zaposlenih manje nego krajem siječnja. Broj osiguranih poljoprivrednika u veljači u odnosu na siječanj pao je za 1,2 posto, ili za 334 osobe, pa je krajem drugog mjeseca ove godine bilo 26.732 zaposlenih osiguranih poljoprivrednika. S padom broja zaposlenih povećao se broj nezaposlenih i krajem veljače u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano 375.400 nezaposlenih, što je na mjesečnoj razini porast za 3.397 osoba, ili za 0,9 posto. Tako je i stopa registrirane nezaposlenosti porasla – sa 21,7 posto koliko je iznosila za siječanj, na 21,9 posto za drugi mjesec ove godine.

„Rast industrijske proizvodnje u siječnju ipak je bio samo jednokratni događaj. Podatak za veljaču potvrdio je da to nije bio početak pozitivnih trendova za domaću industriju“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

U veljači je na godišnjoj razini porasla samo proizvodnja intermedijarnih proizvoda, za 4,9 posto, dok je u svim ostalim segmentima zabilježen pad.

Najviše je, 12,4 posto, potonula proizvodnja kapitalnih proizvoda, a s padom od 9,5 posto slijedi proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju. Proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju oslabila je, pak, 1,9, a proizvodnja energije 0,9 posto.

„Pad industrijske proizvodnje vjerojatno će se nastaviti tijekom cijele godine zbog slabe domaće i inozemne potražnje, te pod utjecajem restrukturiranja domaće industrije, koji će biti dodatno naglašen zbog pristupanja Hrvatske Europskoj uniji“, ocjenjuje Šantić.

Zbog pristupanja Uniji može se očekivati, dodaje, gubitak dijela proizvodnih kapaciteta i radnih mjesta.

„Također, dio proizvodnje mogao bi biti prebačen u zemlje u okruženju radi zadržavanja povlaštenog trgovinskog statusa u toj regiji i nižih troškova proizvodnje“, zaključuje Šantić, koji u cijeloj ovoj godini očekuje pad industrijske proizvodnje za 2,5 posto, nakon što je lani potonula 5,5 posto.
 
 
Izvor: Novi list
Autor: HINA
Foto M. Gracin
Objavljeno: 29. 3. 2013.