Sever tvrdi kako nije istina da treba smanjivati navodna prevelika prava radnika, pri čemu je kao primjer naveo Finu, gdje je otkazan KU iako Fina nema problema ni s viškom zaposlenih niti s plaćama i materijalnim pravima.

Radi se o čvrstoj sprezi vlasti i poslodavaca protiv KU-a, pa će nakon sindikata javnih i državnih službi i sindikata državnih tvrtki na red doći i cijeli privatni sektor, uvjeren je Sever.

U tom smislu govorili su i čelnici NHS-ovih sindikata iz velikih državnih tvrtki poput HEP-a, Plinacroa, Hrvatskih šuma, HRT-a ili Hrvatske pošte, koji odreda tvrde da plaće i materijalna prava, kao i broj zaposlenih u njihovim poduzećima nisu razlog za izmjenu prava zajamčenih KU-ima.

Tako predsjednik Sindikata Ine i naftnog gospodarstva Božo Mikuš kaže da povećanje mase za plaće u Plinacrou u prvom kvartalu za 2,2 milijuna kuna nema veze s povećanjem plaća zaposlenima ili poskupljenjem plina, već se radi o sredstvima potrebnim za isplatu otpremnine bivšem direktoru i plaća novoj peteročlanoj Upravi tvrtke.

Dodao je i da prosječna plaća u Plinacrou od 9.700 kuna taj impozantan iznos dosiže prvenstveno zbog menadžerskih plaća, jer je plaća s prosječnim koeficijentom za četvrtinu niža od tog iznosa. Osim toga, plaće zaposlenih u Plinacrou pale su u odnosu na 2009. za tri posto, tvrdi Mikuš.

Dubravko Čorak iz Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata rekao je kako su troškovi osoblja u HEP-u u prvom kvartalu povećani za 6,2 milijuna kuna prvenstveno zbog čak 12.053 prekovremenih sati. Nije istina da su radnicima HEP-a povećane plaće ili bilo koje materijalno pravo, naglasio je Čorak.

Na veliki broj prekovremenih radnih sati upozoravaju i sindikalci Jadrolinije koji tvrde da njihovim članovima nije plaćeno između 300 i 350 prekovremenih sati.
 
 
Preuzeto s: nhs.hr