Nesolidarnost
(NOVI LIST) Radnici su sve češće promatrači koji u ime nekog imaginarnog »možda će biti bolje« pasivno čekaju. Kada se netko odvaži povući korak na koji ima pravo i koji je ispravan, postaje problematičan
Nakon što mu poslodavac mjesecima nije isplatio dohodak, i nakon što je poduzeo sve predradnje kako bi naplatio svoj odrađeni rad, radnik je pokrenuo ovršni postupak. Svoja potraživanja naplatio je silom. Barem dio. Jer čim je ovrha sjela na račun poslodavca krenuli su pritisci. U stilu – zbog tvoje ovrhe u pitanje doIazi isplata plaća. Dojučerašnjeg kolege u nešto drugačijem radnom statusu u odnosu na ostatak kolektiva, radna je okolina počela gledati drugačije.
Jer, on je krivac zbog kojeg njihove plaće možda na račun neće stići na vrijeme. Usudio je ovršiti poslodavca i zbog svog interesa u nezgodnu poziciju doveo sve ostale radnike. Tek su rijetki promislili kako je taj jedan radnik u pravu i da su svi ostali odavno trebali stati uz njega. No, većina se odlučila prešutjeti jer je dobro dok se problem ne tiče izravno njih. Kad ih se počelo ticati, krivnju su usmjerili na krivu adresu. I to je zapravo klasična priča domaćeg tržišta u kojem su radnici sve češće promatrači koji u ime nekog imaginarnog »možda će biti bolje« pasivno čekaju. Kada se netko odvaži povući korak na koji ima pravo i koji je ispravan, postaje problematičan. A zapravo je problematično što su takvi iskrivljeni pogledi na stvarnost, sve rašireniji i ne tiču se samo onog osnovnog prava na rad i prava na plaću za obavljeni rad.
Slična se priča, primjerice, ovih dana plete oko nepravomoćne presude s kojom je sindikat Preporod nakon pet godina vođenja postupka dokazao da je bio u pravu kada je ukazivao na nezakonito formiranje pregovaračkog odbora u javnim službama. Nebrojeno je puta taj sindikat u prošlosti prosvjedovao i glasno prigovarao, pa i organizirao demonstracije pred nekadašnjim Uredom za socijalno partnerstvo, zbog načina formiranja pregovaračkih odbora. Nije im prošlo, pa su odlučili sudskim putem dokazati da su u pravu. Nepravomoćna presuda Općinskog suda u Zagrebu, tom je sindikatu dala za pravo kada je riječ o pregovorima za TKU u javnim službama iz 2007. godine. Pregovarački odbor nije formiran onako kako je trebao biti formiran. Preporod, da se zakon i poštivao, možda ne bi ušao u pregovarački odbor. No, da se zakon poštivao, ne bi bilo ni tužbe kojom je taj sindikat želio dokazati da je bio u pravu u svim svojim upozorenjima. Nepravomoćno je to i dokazao. I to je cijela bit tužbe i presude kojom se Preporod pohvalio u javnosti – dokazao je da nešto nije učinjeno kako je trebalo biti. Svoj su cilj postigli. Dokazali su da se Vlada, koja u ovom slučaju nastupa kao poslodavac, nije držala slova zakona.