'Naši političari su servilni prema onima 'gore', a drski prema narodu koji im je dao legitimitet'

Nakon što je bijeli dim krenuo iz dimnjaka i označio kako je novi papa odabran, možemo se upitati: je li krenulo i novo vrijeme Crkve u kojoj će se Crkva na čelu sa novoizabranim Pastirom reformirati, prilagoditi vremenu i što je najvažnije: hoće li se vratiti siromašnima i najpotrebitijima? Novi papa Franjo svojim postupcima je već pokazao odraz svog duha i skromnosti, a počiva li Kristova Crkva na ovim, novim temeljima odgovorio nam je i ličko- senjski biskup Mile Bogović.

Prošle godine, 14. studenog na blagdan sv. Nikole Tavelića, biskup Mile Bogović imao je priliku i osobno se sresti u Buenos Airesu sa tada argentinskim kardinalom Jose Mariom Bergogliom za kojeg je već tada zapazio one kvalitete koje smo svi mi ostali imali priliku vidjeti ovih dana:

- U našem kratkom susretu imao sam se priliku susresti sa tadašnjim argentinskim kardinalom Joseom Mariom Bergogliom i njegovim ispovjednikom hrvatskim franjevcem fra Berislavom Ostojićem. Iako smo na dogovoreni sastanak kasnili pola sata zbog prometa, kardinal na uopće nije zamjerio. Odmah sam imao priliku uočiti kako ima mnogo razumjevanja. Tijekom ugodnog razgovora imao sam priliku vidjeti kako je vrlo jednostavan.

Mnogi ističu kako je upravo odabir imena Franjo oličenje ne samo duha novoizabranog pape, već i novog puta kojim je potrebno da Crkva krene. Od biskupa Bogovića imali smo priliku čuti kako se radi o neospornom utjecaju franjevaca, a naročito iz tog razloga jer njegova posljednja dva ispovjednika su bili hrvatski franjevci za koje je poznato koliko drže do onog duha koji je blizak sv. Franji.

- Upravo sv. Franjo Asiški, koji je simbol silaska sa elitnog i visokopozicioniranog društva među sirotinju i puk smjer je koji se može iščitati kod novoga pape. Međutim, nije to program samo novoga pape, već čitave Crkve . Ne treba zaboraviti da su ga izabrali kardinali koji su prije izbora razmatrali o zadacima Crkve u svijetu i na koji način bi se ti zadaci ostvarili. Za ostvarivanje tih zadataka smatrali su da je za stolici sv. Petra najpogodnija osoba kardinal Bergoglio. Takvo raspoloženje i takav duh već bio ostvaren u konklavama, a novi papa je u neku ruku samo potvrda onoga što su kardinali zacrtali. Potrebno je, dakle, da Crkva ne bude dio elitističkog društva, mogli bismo reći virtualnog i pomalo nestvarnog, te da se više okrene realnosti, konkretnim ljudima. Isus kada je krenuo širiti radosnu vijest nije se savjetovao s raznim teoretičarima, političarima, gospodarstvenicima, već je otišao među siromašne da njima propovijeda, uči ih ispravnom odnosu prema Bogu i bratu čovjeku - ističe biskup Bogović.

Jako je zanimljivo da je novi papa dosta povezan sa Hrvatima. Osim što je do sada imao i dva ispovjednika koji su hrvatski franjevci, ta povezanost se očituje prije svega kroz hrvatski narod koji je kako biskup ističe, vrlo cjenjen u Argentini.

- Kada sam rekao da ću ići kod argentinskog kardinala, mnogi Hrvati su mi o njemu pričali s ljubavlju i poštovanjem. Moja želja je bila da mu zahvalim zbog odnosa kojeg ima prema Hrvatima. U Argentini danas živi oko 300.000 potomaka Hrvata, a mnoga naša intelektualna elita nakon drugog svjetskog rata otišla je upravo tamo i ondje se afirmirala na mnogim argentinskim sveučilištima. Jako veliku ulogu su odigrali naši redovnici, franjevci, sestre Milosrdnice i Kćeri milosrđa. Svi su oni svojevrstan most za daljnju suradnju između pape Franje i Hrvata - i to papa već zna.

Na pitanje kako gleda na predhodnog papu Benedikta XVI., te možemo li na taj način očekivati i posjet novog pape u Hrvatskoj biskup je odgovorio:

- Bivši papa je bio visoki intelektualac i teolog, pisao je teološke knjige i nakon što je sjeo na stolicu sv. Petra. Upravu i praktičnu primjenu zadataka volio je prepuštati drugima. Ovaj papa zacijelo neće u svojim pisanim radovima dosegnuti razinu pape Ratzingera, ali ga može nadmašiti u blizini i razumijevanju siromašnih i potrebnih. On će se, nadamo se, okrenuti još više puku i narodu, prilaženju stvarnim problemima čovječanstva. To su kardinali njegovim izborom i prepoznali. Ako sadašnji papa bude volio putovati kao oni prijašnji, vjerujem da će Hrvatska biti jedna od prvih zemalja koje će posjetiti!

Za kraj, prečasnog biskupa Bogovića upitali smo što misli i na koji način je potrebno popraviti odnos između Crkve i države kojeg je osobito narušio Zdravstveni odgoj ili točnije, njegov četvrti modul. Za vrijeme pontifikata Benedikta XVI. Iz Vatikana je poslano pismo koje poručuje kako je potrebno da se ovaj razdor, koji narušava zdravi obiteljski odnos, što prije popravi. Hoće li se novi papa također aktivirati oko ovog narušenog odnosa, te hoćemo li ulaskom u EU biti u opasnosti gubljenja kršćanskog duha pod prismotrom ujedinjenja i mješanja nacija, vjera, običaja i kulture, biskup je zaključio:

- Takvo pitanje ovisi prvenstveno o onima koji ga pokreću. Nije Crkva izletjela s novotarijama. Potrebno je znati da Crkva neće odstupiti od svojih vjekovnih stavova jer su oni prije svega jasni i nisu od jučer. Diplomatskim putem i razgovorom moguće je te te stavove bolje približiti drugima. Međutim, neke inovacije tzv. četvrtog modula nisu prihvatljive niti će biti. Mogu nas progoniti, kao što je mnogo puta bilo. Kršćani neće odstupiti od tradicionalnih zasada. Mi nemamo pravo narediti što će se sve predavati i kako će se to činiti u školama, ali kršćanskim roditeljima ćemo jasno govoriti što je kršćansko, a što mu se protivi. Mi samo kažemo da u ovom slučaju kršćanski roditelji imaju pravo na alternativu onome što je u četvrtom modulu naređeno. Da je ovakav program rezultat volje roditelja, mi bismo žalili zbog toga, ali ne bismo stvarali oporbu. Međutim, ovo što se čini to je nasilje na volju roditelja. Zato smo ih dužni štititi i braniti. Većina roditelja smatra da je potrebna alternativa predloženom modulu, i treba im je dati. Naprosto, nitko ne smije izuzeti roditelje od procesa odgoja svoje djece.