Nakon 18 godina i tri mjeseca završena je izgradnja 47 kilometara autoceste od Zagreba do Siska. Hrvatske autoceste predale su zahtjev za tehnički pregled posljednje dionice od Lekenika do Siska, čime su radovi i formalno završeni. Očekuje se da bi pregled mogao biti realiziran tijekom sljedećih mjesec-dva.

Na posljednjih 10,85 kilometara autoceste postavljeni su sva oprema, signalizacija te odbojne ograde. U to se uvjerila i ekipa Jutarnjeg, koja je prva prošla posljednjom dionicom ove autoceste. Ova dionica u punom profilu izgrađena je u dužini od 9,39 kilometara, dok je posljednjih 1460 metara izgrađeno bez zaustavnog traka. Suženje je napravljeno zbog spoja autoceste na novu dvotračnu cestu kojom će se s autoceste ulaziti u Sisak. Ta cesta se još gradi i bit će završena tek potkraj sljedeće godine.

Zasad su završeni novi most preko Odre te kružni tok Staro Pračno, dok su na trasi ceste dugačke oko dva kilometra u tijeku zemljani radovi. Kako su radovi na toj spojnoj cesti počeli s velikim zakašnjenjem, donesena je odluka o izgradnji privremenog spoja autoceste s državnom cestom prema Sisku u mjestu Stupno. U Hrvatskim cestama, koje su investitor te ceste, tvrde kako će ona biti završena u rujnu, iako na terenu ne izgleda da će se za nekih dva mjeseca tom cestom odvijati promet.

Na njoj se još uvijek odvijaju zemljani radovi i osiguravaju prokopi te se čini kao da predstoji više od dva mjeseca radova. Puštanje u promet posljednje dionice autoceste ovisi o završetku radova na privremenoj spojnoj cesti. Dok ona ne bude gotova, dionica autoceste neće dobiti uporabnu dozvolu. Tako da će promet od Lekenika prema Sisku biti pušten u promet tek po završetku te privremene spojne ceste.

Na dionici od Lekenika do Siska glavni izvođač radova bila je tvrtka Colas, a podizvođač Georad iz Makarske, koji je bio zadužen za zemljane radove, bankine i središnji pojas. Radovi su počeli 25. veljače 2022. godine, a ugovor je vrijedan 37,3 milijuna eura. Na dionici je sagrađeno šest nadvožnjaka, od kojih se preko tri već odvija promet. Prema ugovoru, dionica je trebala biti završena u veljači ove godine, ali je došlo do produljenja roka.

Naime, dionica prolazi močvarnim područjem. Zbog toga se prvo morao podići nasip, negdje visok i do pet metara, a prosječno oko dva i pol metra, kao podloga za autocestu ukupne dužine oko 22 kilometra.

"Tijekom posljednje dvije godine imali smo 100 dana više kiše od prosjeka. U travnju 2023. dogodila se velika poplava, zbog koje su radovi stajali mjesec dana. Sve to je znatno utjecalo na dinamiku radova", nabraja Mate Matas, glavni inženjer Hrvatskih autocesta, sve probleme koje su imali s velikim kišama.

Osim toga, izvođači su morali promijeniti 350 posto više temeljnog tla nego što je bilo predviđeno. Sve je to utjecalo na usporavanje radova. Kako bi se na takvom močvarnom tlu postavila stabilna i čvrsta podloga za autocestu, ugrađena je velika količina kamenja. Tako je u nasip ugrađeno nešto više od dva milijuna tona drobljenog kamena. Taj je repromaterijal na području Banovine, gdje trenutačno radi samo jedan kamenolom, najtraženiji, a potražnja je golema. Srećom, kamen je u jednom dijelu zamijenjen troskom iz željezare, koja je ugrađena u posteljicu autoceste nakon što je korištenje odobrio Zavod za javno zdravstvo.

Prema dostupnim podacima, izgradnja autoceste od Zagreba do Siska koštala je oko 440 milijuna eura.