MMF snizio prognoze za Hrvatsku: BDP će i dalje padati, a nezaposlenost rasti
(Index)
HRVATSKO gospodarstvo nastavlja tonuti. Iako je Međunarodni monetarni fond (MMF) protekle jeseni hrvatskom gospodarstvu za ovu godinu predviđao rast od 1,5 posto, u proljetnim prognozama MMF-a ta je brojka drastično izmijenjena.
MMF u ovoj godini predviđa Hrvatskoj pad BDP-a od 0,6 posto, a za 2015. godinu blagi oporavak s rastom od svega 0,4 posto. U MMF-ovoj travanjskoj prognozi istaknut je i podatak o padu BDP-a u 2013. godini za 1 posto, unatoč činjenici da je prije šest mjeseci MMF predviđao da će Hrvatska godinu završiti s minusom od "svega" 0,6 posto.
MMF je u travanjskom izvješću smanjio procjene inflacije. Rast potrošačkih cijena tako bi u ovoj godini trebao iznositi 0,5 umjesto ranije predviđenih 2,5 posto. Za 2015. godinu MMF predviđa inflaciju od 1,1 posto. Prošlu je godinu Hrvatska završila s inflacijom od 2,2 posto, iako je MMF u jesenskom izvješću predviđao čak 3 posto.
Što se tiče prognoze tekućeg računa bilance plaćanja, MMF predviđa višak od 1,5 posto, u odnosu na ranije predviđeni manjak od 0,7 posto. I za 2015. godinu predviđaju višak, ali nešto manji - od 1,1 posto. Iako je za prošlu godinu MMF predviđao svega 0,4 posto viška, Hrvatska je 2013. godinu završila s 1,2 posto viška.
Nezaposlenost bi u narednim godinama trebala dodatno rasti. Kako predviđa MMF, ove će godine stopa nezaposlenosti narasti do 16,8 posto, što je lošija prognoza od jesenske kad se predviđalo 16,1 posto. U 2015. godini će biti još gore - MMF predviđa rast nezaposlenosti na 17,1 posto. Za 2013. godinu je MMF predvidio nezaposlenost od 16,6 posto, a Hrvatska je godinu završila sa 16,5 posto.
Gora prognoza gospodarskog pada jedino za Cipar
Za Europu MMF u ovoj godini predviđa rast BDP-a od 1,7 posto, a u 2015. godini od 1,9 posto. Inflacija u Europi bi prema procjeni MMF-a u ovoj godini trebala iznositi 1,6, a u idućoj 1,8 posto.
Što se tiče zemalja Eurozone, BDP bi trebao rasti za 1,2 posto u ovoj i 1,5 posto u idućoj godini, a inflacija za 0,9 posto u ovoj i 1,2 posto u idućoj godini. U Eurozoni bi nezaposlenost trebala padati s prošlogodišnjih 12,1 posto na 11,9 posto u ovoj godini i 11,6 posto u idućoj godini.
Što se tiče BDP-a, jedina europska zemlja kojoj osim Hrvatske MMF predviđa pad BDP-a je Cipar i to s minusom od 4,8 posto. Cipru MMF predviđa i porast nezaposlenosti sa 16 na 19,2 posto u ovoj godini, dok bi se u narednoj godini trebala smanjiti na 18,4 posto.
Najveću muku s nezaposlenošću muče Grčka i Španjolska, ali njima, za razliku od Hrvatske, MMF prognozira poboljšanje stanja. U Grčkoj bi se tako nezaposlenost trebala s prošlogodišnjih 27,3 posto smanjiti na 26,3 posto u ovoj, odnosno 24,4, posto u idućoj godini, dok bi Španjolska trebala zabilježiti pad nezaposlenosti sa 26,4 posto na 25,5 posto u ovoj i 24,9 posto u idućoj godini.
Osim Grčke, Španjolske i Cipra što se nezaposlenosti u europskim zemljama tiče gora situacija nego u Hrvatskoj je jedino još u Srbiji, koja je u prošloj godini bilježila nezaposlenost od 21 posto, dok joj MMF ove godine predviđa porast na 21,6 posto, a u idućoj godini na 22 posto.
MMF u svom izvješću između ostalog navodi kako se očekuje da će inflacija padati u većini zemalja koje spadaju u skupinu europskih gospodarstava u razvoju, a u koju spada i Hrvatska. Istovremeno, rizik deflacije tim zemljama je nizak jer postupno oživljava domaća potražnja, a slabi utjecaj jednokratnih faktora, navodi MMF.
"Temeljna inflacija niska je u nekoliko zemalja, a smanjuje se u Bugarskoj, Hrvatskoj i Rumunjskoj, što je rezultat raznih čimbenika, uključujući prigušenu domaću potražnju, slabu kreditnu aktivnost i nepovoljna kretanja cijena u inozemstvu", stoji u izvješću MMF-a.
Zakašnjeli oporavak eurozone
MMF je u svojoj proljetnoj analizi dao i procjenu rizika rasta, navodeći kako najveći rizik predstavljaju zakašnjeli oporavak eurozone i obnovljena volatilnost na financijskim tržištima, proizišla iz geopolitičkih zbivanja, odnosno iz okončanja programa monetarnih poticaja američke središnje banke. Kako smatraju u MMF-u, sudbina europskih gospodarstava koja su u razvoju uvelike ovisi o sudbini eurozone, s kojom postoji snažna financijska povezanost.