Mirovinske reforme pod upitnikom
Iza pozornice Branka Podgornika
Autor: Branko Podgornik
Da bude zanimljivije, mirovinska reforma – koju Bruxelles traži od Slovenije, Francuske i ostalih – doživljava krah i u Slovačkoj te Poljskoj. Bratislava je izdvajanje iz plaća u »drugi stup« skresala sa 9 na 4 posto, a Varšava sa 7,3 na 2,8 posto
(Novilist.hr) Hrvatska zaista neće imati što slaviti. Prvoga srpnja ne ulazi u obećanu zemlju, nego u EU koja je zahvaćena tvrdokornom krizom – ekonomskom, socijalnom i političkom.
Europska komisija već nekoliko godina nameće članicama pogrešnu politiku koja ne daje pozitivne rezultate, već usporava gospodarstvo i proizvodi masovnu nezaposlenost.
To je činjenica koju vide svi, a sada je to »otkrio« i MMF. Stoga su sve glasniji oni koji traže otkazivanje poslušnosti prema Bruxellesu.
Slikovit primjer su reakcije u Sloveniji i Francuskoj na mjere koje Europska komisija predlaže članicama kako bi deficite svojih državnih poračuna smanjile ispod tri posto BDP-a.
Među tim mjerama je i mirovinska reforma, kojom bi se teret mirovina u proračunu trebao olakšati, tako da se dio osiguranja za starost ljudi prebaci na tržište kapitala.
Takvu reformu u prošlom desetljeću izvela je većina država srednje Europe, pa i Hrvatska.
U Sloveniji je najoštrije reagirao ekonomist Jože Mencinger , jedan od arhitekata glasovitog gospodarskog uspjeha Slovenije, postignutog od osamostaljenja države do ulaska u EU.
Ocijenio je da Komisija sa svojim brojnim zahtjevima Sloveniju tretira »kao perifernu provinciju koja misli da je država«.
Više državnosti Slovenija je imala čak i u Jugoslaviji, gdje je barem bila »prvi seljak u selu, a danas je zadnji građanin u gradu«, smatra Mencinger.
Francuski predsjednik Hollande i premijer Ayrault odbrusili su Komisiji da ona ne može Francuskoj »diktirati« način kako će konsolidirati proračun i voditi reforme, već će to ona »provesti na svoj način«.
Očito je da velike države u startu ne slušaju Bruxelles, a od manjih se očekuje poslušnost.
No, slučaj Mađarske pokazuje da se neposlušnost može isplatiti. Mađarska vlada također je imala prevelik deficit proračuna, ali ga je smanjila na način suprotan od želja Bruxellesa.
Nije se puno bavila kresanjem, nego je manjak pokrila uvođenjem poreza na banke i nacionalizacijom mirovinskog osiguranja.
Ukinula je »drugi stup« i vratila novac u državni proračun. Komisija je ovih dana objavila da je Mađarska decifit proračuna smanjila na 2,7 posto, a za nagradu je puštena iz europske magareće klupe i više joj ne prijete sankcije zbog proračuna.
Da bude zanimljivije, mirovinska reforma – koju Bruxelles traži od Slovenije, Francuske i ostalih – doživljava krah i u Slovačkoj te Poljskoj. Bratislava je izdvajanje iz plaća u »drugi stup« skresala sa 9 na 4 posto, a Varšava sa 7,3 na 2,8 posto.
Poljska vlada smatra da je privatiziranje mirovinskog sustava i njegovo stavljanje na tržište kapitala »divovska pogreška«, koja je izazvala pretjerano zaduživanje države.
Ministar financija Jacek Rostowski je rekao da je nekoć podržavao reformu, ali je nakon analize »shvatio da je to loše«.
UHrvatskoj se za »drugi stup« izdvaja 5 posto iz plaća, a privatni mirovinski fondovi – koji rade u sklopu četiriju najvećih banaka – skupili su na računima oko 50 milijarda kuna, što je iznos koji je država izgubila i morala nadoknaditi zaduživanjem uz kamate, i to kod tih istih mirovinskih fondova.