Linić poslušao Papu: U Dubaiju je 'sređivao' dolazak Islamske banke u Hrvatsku

Kada je otkriveno da je potpredsjednik Vlade i ministar financija Slavko Linić novogodišnje praznike proveo u Dubaiu sva sila hrvatskih medija obrušila se na taj njegov, kako su ga nazvali, nedoličan i neprimjeren čin. Zar je primjereno, pitali su se mediji, da u vrijeme najveće gospodarske krize u zemlji, ministar Linić tulumari u Dubaiju, i plaća enormno visoke cijene tog svog novogodišnjeg provoda. Nije trebalo dugo čekati da se oglasi i prozvani Linić koji je u kratkoj izjavi za RTL rekao:

- Istina je da sam 2013. dočekao u Dubaiju, ali laž je da sam boravio u hotelu u kojem noćenje stoji tri prosječne plaće. Naime, cijeli aranžman za suprugu i mene iznosio je 6000 kuna. Živim svoj život, ali ono što je najvažnije - plaćam porez i sve svoje račune. Onakav sam kakav sam i ne mislim se mijenjati. Pošteno radim svoj posao, po cijele dane, a kad si uzmem odmor, onda putujem - pojasnio je Linić.

No, naš portal ekskluzivno doznaje iz vrlo povjerljivih i pouzdanih izvora da ministar Linić zapravo nije bio u Dubaiju zbog novogodišnjeg provoda nego je pod krinkom proslave Nove godine, u strogoj tajnosti obavio važne sastanke s čelnicima jedne od najmoćnijih islamskih banaka u svijetu Dubai Islamic Bank, te s grupom moćnih investitora financijski povezanih s tom ali i drugim islamskim bankama. Naime Linićeva je namjera, već dulje vrijeme, dovesti u Hrvatsku neku od Islamskih banaka, koje, zbog vjerskih načela, posluje bez kamata, Stoga je pod okriljem novogodišnjih praznika Linić otišao u Dubai, a najzaslužniji za ovaj tajnoviti blagdanski susret našeg ministra finnancija s čelnicima Dubai Islamic Bank imaju Ekrem Budimlić, predsjednik Medžlisa riječke Islamske zajednice i Hajrudin Mujkanović, glavni riječki imam koji su zahvalni Liniću, Gradu Rijeci i gradskom SDP-u, na nesebičnoj potpori u izgradnji džamije na Gornjem Zametu. Upravo u njoj su vjernici islamske vjeroispovijesti riječkog područja prošlogodišnji mjesec ramazan 20. srpnja započeli s večernjom molitvom u toj džamiji. Treba napomenuti da je to bila prva molitva u novoizgrađenoj džamiji i za ovdašnje muslimane velik događaj. Naravno da u svemu tome ne treba izostaviti ni potporu Šefke ef. Omerbašića, sada već bivšeg predsjednika Mešihata Islamske zajednice i muftije u Hrvatskoj i dr. sc. Aziza ef. Hasanovića, novog muftije i predsjednika Mešihata.

I papa za Poslovanje s Islamskom bankom

Također Linićev posjet Dubaiu ima itekako veze s nedavnom najavom prof. dr. Šukrije Ramića, člana Šerijatskog odbora prve islamske banke na europskom tlu, Bosna Bank International, o tome da se dovršava pravna regulativa koja otvara put novim islamskim bankama u zemlje regije, pa tako i Hrvatske. Po Ramićevim riječima vlasnici te banke žele da Bosna Bank International postane partner u razvoju na Balkanu i glavni čimbenik u povezivanju biznisa između zemalja članica Organizacije islamske konferencije (OIC) i balkanskih zemalja. Većinski vlasnik Bosna Bank Internationala jeste Islamic Development Bank iz Džede, koja ima najveći poslovni rejting − tri AAA, s udjelom od 45,46 posto, a ostali dioničari su još s po 27,27 posto Dubai Islamic Bank, s čijim je čelnim ljudima u Dubaiu razgovarao ministar Linić i Abu Dhabi Islamic bank.

Nije nepoznanica da su Islamske banke postale pravi hit u svijetu te se zbog poslovanja bez kamata šire kuglom zemaljskom kao gljive poslije kiše. Danas u svijetu djeluje 325 islamskih banaka, najviše u arapskim zemljama. U SAD-u posluje čak 38 banaka,u Australiji dvije, na Bahamima šest, u Danskoj, Francuskoj i Irskoj po jedna. Islamske banke posluju i u Njemačkoj i Švicarskoj, gdje ih za sada ukupno ima po pet, u Velikoj Britaniji 23, u Luksemburgu četiri, a u BiH se nalazi Bosna Bank International - jedina banka u jugoistočnoj Europi koja posluje po islamskim financijskim načelima. Dakle Islamske banke koje posluju bez kamata vrlo brzo bi mogle doći i u Hrvatsku, jer je to, između ostalog i bila glavna tema Linićevih razgovora s moćnim domaćinima iz Dubaia. A kako bi na dolazak Islamske banke gledali u Hrvatskoj s većinskim katoličkim stanovništvom pojašnjava dr. Šukrija Ramić koji je uvjeren da bi naša zemlja mogla prihvatiti islamske banke i prije Bosne i Hercegovine jer je papa Benedikt XVI. preporučio komercijalnim bankama još 2009. da se ugledaju na principe islamskih financija.

HNB suzdržan u pogledu dolaska Islamske banke u Hrvatsku

No, to što je još 2009. godine preporučio Papa nije naišlo na plodno tlo u HNB-u koji su na medijske upite o mogućnosti skorog dolaska Bosna Bank Internationala u Hrvatsku odgovorili hladno i suzdržano:

- Poslovanje u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o kreditnim institucijama za sve banke, pravila su jedinstvena i primjenjuju se linearno bez obzira na veličinu, strukturu vlasništva ili neki drugi kriterij - rekli su u HNB-u.

Inače sama najava o mogućnosti dolaska Islamske banke, koja posluje bez kamata, u našu zemlju naišla je na opće odobravanje i stručnjaka a ponajprije hrvatskih građana. Ne treba posebno podsjećati da brojna hrvatska kućanstva grcaju u dugovima prema bankama zbog njihovih više nego lihvarskih kamata. Podsjetimo da je na kraju 2008. godine, u kojoj je počela globalna financijska kriza, udio loših kredita u Hrvatskoj iznosio 4,94 posto, a na kraju 2011. dosegnuo je već 12,42 posto. Prema podacima HNB-a, a na temelju podataka koje su dostavile novčarske kuće, na kraju 2011. godine od ukupno 291,7 milijardi kuna kredita više od 36,24 milijarde kuna spada u kategoriju 'djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita'.A po podacima do kojih je, na temelju svojih istraživanja provela udruga 'Franak', samo na otplatu kredita neki izdvajaju i više od 100 posto ukupnih mjesečnih prihoda kućanstva. Posebno je stravičan podatak da se kod 34 posto ispitanika barem jednom dogodilo da im je iznos rate kredita bio veći od mjesečnih primanja. Inače treba napomenuti da je omča oko vrata hrvatskim građanima koji imaju kredite u takozvanim našim bankama u stranom vlasništvu, zategnuta i višekratnim dizanjem promjenjivih kamatnih stopa, a ne samo valutnim rizikom. Upravo iz tih razloga najava mogućeg poslovanja Islamske banke u Hrvatskoj radosna je vijest za većinu hrvatskih građana koji su postali taoci 'naših' banaka nakon podizanja kredita.

Tako usluge Bosna Bank International ili bilo koje druge Islamske banke mogu koristiti svi građani bez obzira na vjeru, jesu li muslimani ili nisu. Prva islamska banka osnovana je 1963. godine u Egiptu. Osnivanje ove, kao i drugih banaka koje su se opredijelile za to da posluju u skladu s načelima šerijata (islamski vjerski zakon) smatralo se utopijom.