Koncesionara autocesta zanimao bi samo profit, a ne dobrobit građana i regije
(Glas Slavonije)
ANALIZA MOGUĆEG PREPUŠTANJA NACIONALNOG BOGATSTVA PRIVATNIM VLASNICIMA
Prof. Dadić: Promjena načina eksploatacije autocesta državi bi donijela veću korist
Curenje proračunske bačve pokušava se ovih dana usporiti ili zaustaviti intenziviranjem aktivnosti oko pronalaženja strateških partnera koji bi ubrizgali financijsku injekciju posrnulom gospodarstvu.
Kako baš i nema prevelikog interesa za ulaganje u gospodarstvo ostaju prodaja preostalog obiteljskog srebra i davanje u koncesiju obiteljskog zlata. Hrvatska raspolaže jednom od najsuvremenijih mreža autocesta u ovom dijelu Europe i može se pohvaliti pozitivnim brojkama u svim segmentima. Podsjetimo samo na to da je mreža hrvatskih autocesta od 1995. do kraja 2011. godine narasla sa 346,4 na 1.250,7 kilometara. Nakon kratkog pada u 2010. godini nastavljen je trend porasta prihoda od cestarine u 2011. godini (+4,2 posto) kada je ostvareno 272,3 milijuna eura prihoda (bez PDV-a). Nije znamariva ni činjenica da je čak 63 posto cestarine bilo plaćeno gotovinom, a gotovo 20 posto sustavima pretplate (ENC, Smart). Ove je godine povećan i turistički promet, te značajno povećan broj ENC uređaja pa bi ovogodišnje brojke mogle biti još bolje.
Proteklih godina uložen je velik novac u gradnju autocesta koje su pojedinim područjima donijele i značajne pomake u razvoju industrije. U tom se pravcu očekuju i novi benefiti dovršenjem koridora 5C kroz Slavoniju i kvalitetnim spajanjem krajnjeg juga s ostatkom Hrvatske. Hoće li ekonomija biti ispred politike i hoće li financijski interesi zemalja koje još imaju zdravog kapitala biti presladak zalogaj državi znat će se uskoro. Oživljavanje prometa u riječkoj luci i interes dalekoistočnih partnera za prometne koridore kod nas i u susjednim zemljama svakim su danom sve snažniji, no, neke stvari ipak ne treba zaboraviti. Na autocestama HAC-a i ARZ-a koji su predmet ponude, 2011. godine ostvareno je 187,8 milijuna eura prihoda od cestarina, a ove tvrtke lani su zapošljavale 3.560 ljudi. Kojoj politici naplate i odnosa prema zaposlenicima će se nakloniti eventualni koncesionar teško je pretpostaviti. Valja očekivati da Vlada RH mudro složi ponudu i budući ugovor i izbjegne zamke, no, takvi su ugovori uvijek puni kompromisa. Sjetimo se samo trakavice oko BINA Istre i naplate cestarine na Istarskom ipsilonu. Kako je nakon godina državnog subvencioniranja krenula naplata potrebno je mnogo truda i strpljenja za objašnjavanje strancima naplaćuje li se cestarina i na običnim istarskim cestama. Drugi koncesionar AZM na relaciji Zagreb-Macelj naplaćuje jednu od najskupljih cestarina u okruženju, ne prihvaća plaćanje ENC uređajima ARZ-a i HAC-a i nitko im ništa ne može. Je li nam to izgledna budućnost i na ostatku autocesta? Italija je imala bezbroj koncesionara i naplate svakih pedesetak kilometara, a sada cestarinu napokon plaćate samo jednom. Austrija, Slovačka, Slovenija i Mađarska cestarinski kolač raspodjeljuju iz naplate vinjeta i nemate pojma tko je koncesionar, a promet glatko ide bez kilometarskih sezonskih zastoja.