ZAGREB Snijeg se jučer smirio, što je zimskim službama u planinskom, sjeverozapadnom dijelu Hrvatske omogućilo lakše čišćenje prometnica i manje prometnih nevolja nego u ponedjeljak.

Autobusi su kroz Gorski kotar počeli voziti bez većih teškoća i kašnjenja, a i zračna luka u Zagrebu nastavila je normalno funkcionirati, jer su kašnjenja zrakoplova bila neznatna. Najviše problema bilo je u željezničkom prometu.

U Zagrebu je do jučer napadalo više od 70 centimetara snijega, najviše u posljednjih 150 godina, otkako se provode mjerenja. Ta količina, nezabilježena u povijesti, glavni grad dovela je na rub elementarne nepogode.

Izvanredno stanje ipak nije proglašeno, ali je gradonačenik Milan Bandić preksinoć smijenio stožer zimske službe i osobno se postavio na čelo novog, s 40 članova. Novi stožer je osigurao da su sve glavne prometnice u gradu, sve prodavaonice, javne i komunalne službe jučer uglavnom normalno funkcionirale, a i javni gradski promet je bio redovitiji.

Lopatao i Bandić

– Zimska služba je zatajila. Ja preuzimam stožer zimske službe, jesmo li se razumjeli? Ja oka neću sklopiti, ali budite svjesni da će ulice Zagreba ujutro biti prohodne, obećao je Bandić u ponedjeljak navečer, što se u utorak i obistinilo.

Osim 210 ekipa zimske službe, koje su radile bez odmora, gradonačelnik i njegovi suradnici preko noći su mobilizirali dodatne snage, više od tisuću dobrovoljaca iz civilne zaštite i vatrogasnih udruga, koji su pomagali u ručnom čišćenju snijega po gradskim kvartovima, tamo gdje je najpotrebnije. Lopatu je osobno uzeo u ruke i gradonačelnik.

Zagrepčani vjeruju da je efikasnijoj borbi gradske uprave s nezapamćenim snježnim pokrivačem pomoglo i približavanje lokalnih izbora. Osim toga, snijeg se tijekom utorka prorijedio, a rano poslijepodne nakratko se pokazalo i sunce.

Zbog toga ni napori zimske službe – koja ima zadaću čistiti oko 2.500 kilometara prometnica, što je jednako duljini Himalaje – više nisu bili »Sizifov posao«, kako se to činilo tijekom mećave u ponedjeljak. No, snijega će biti još, prema prognozama meteorologa.

Neorganizacija

Iako bi željeznički promet u trenutnim vremenskim okolnostima trebao biti najpostojaniji, već se drugi dan odvija otežano. Do 15 sati u utorak otkazano je 69 vlakova, a prema podacima HŽ Putničkog prijevoza u gradsko-prigradskom prijevozu vlakovi su kasnili prosječno 15 minuta, dok se u daljinskom prijevozu bilježe kašnjenja do 60 minuta.

Razlozi kašnjena brzih i IC vlakova je u tome što na svim lokacijama na kojima ne voze lokalni putnički vlakovi preuzimaju njihovu ulogu, odnosno zaustavljaju se u svim kolodvorima i stajalištima kako bi svi putnici stigli do svojih odredišta.

Količina snijega koja je proteklih dana napadala, prema tvrdnjama željezničara, ne bi trebala biti problem vlakovima, a činjenica da se značajan broj putničkih linija otkazuje posljedica je neorganizacije. Pritom se kao najveći problem ističu skretnice, koje je nemoguće prebacitaviti kada se »napune« snijegom.
 
Stari »Mađari«, česti kvarovi
 
Drugi problem je starost voznog parka i česti kvarovi lokomotiva i motornih vlakova.
Najvećim problemomzadnjih dana pokazali su se prigradski vlakovi takozvani Mađari, čijim motorima snijeg, odnosno vlaga ne čine dobro pa ispadaju iz pogona.
Elektrolokomotive, a većina ih je u razdvajanju vuče pripala putničkom prijevozu, također, zbog kvarova ispadaju iz prometa.
A kada se sve zbroji, vlakovi se otkazuju, a putnici čekaju.
 
»Krstarice« i grijanje

U njihovom čišćenju ne pomažu »krstarice«, odnosno lokomotive s ralicom, već ih je potrebno čistiti ručno. A radne snage za taj posao nema, jer je većina otpuštena. Naime, upravo su skretničari, čistači skretnica uz manevriste, tranzitere i telegrafiste predstavljali većinu viška radne snage na HŽ Infrastrukturi.

Otpuštanje tih radnika sada ne bi bilo problematično da je domaća infrastruktura na puno višoj razini, pa da se primjerice uložilo u grijanje skretnica (koje je, ako i postoji, loše) što bi u konačnici omogućilo njihovo neometano »prebacivanje«.

Iako se može činiti da je problem skretnica banalan, nije tako. Većina pruga u Hrvatskoj jednokolosiječna je, što znači da skretnice moraju biti čiste kako bi se osigurao neometan prolaz vlakova.
 
 
Izvor: Novi list
Autor: Branko Podgornik , Gabrijela Galić
Foto: Denis LOVROVIĆ
Objavljeno: 16. 1. 2013.