Nakon otkrića mlijeka s aflatoksinima i jela od govedine i junetine u kojima je nedeklarirano konjsko meso, čini se da iz dana u dan niču afere u domaćoj i europskoj prehrambenoj industriji. Mislite li da je strah potrošača opravdan i je li sustav nadzora hrane dovoljno dobar?

- Činjenica je da su neke nepravilnosti sada i laboratorijski utvrđene. Kada se takve informacije pojave, svakako je to razlog da i mi u Hrvatskoj reagiramo. Kad je hrana u pitanju, u nas je nadležno više inspekcija. Za provedbu Zakona o hrani nadležno je središnje tijelo - Ministarstvo poljoprivrede. Kad je zdravstvena ispravnost hrane u pitanju, nadzor provodi Sanitarna inspekcija Ministarstva zdravlja.

Nema koordinacije

Hranu životinjskog podrijetla i proizvode u kojima se nalaze sirovine životinjskog podrijetla nadziru veterinarski inspektori. Kvalitetu hrane nadziru, pri uvozu, granični veterinarski i sanitarni inspektori, a u maloprodaji inspektori Državnog inspektorata. Neki misle da je takav sustav dobar, neki ne. Činjenica je da ponekad nema pravodobne koordinacije svih inspekcija, ali je isto tako činjenica da od viška kontrola glava ne boli. Što je više inspektora uključeno u nadzor hrane u svim procesima, za očekivati je da će ta hrana biti ispravnija.

Zašto ste naložili izuzimanje uzoraka mesnih jela iz trgovačkih lanaca? Je li razlog sumnja na prisutnost konjskog mesa?

- Do nas je stigla informacija da se iz trgovačkih lanaca na europskom tržištu povlače proizvodi radi potencijalnog udjela konjetine umjesto junetine. Reagirali smo jer se radi o robnim markama trgovačkih lanaca koji su prisutni i u Hrvatskoj. Organizirali smo uzimanje uzoraka u velikom broju trgovačkih lanaca. Riječ je o potencijalno sumnjivim proizvodima. Ne znamo što će analize pokazati, čekamo rezultate DNK pretraga Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Iskreno, ne znam koji je razlog da se skuplja i kvalitetnija konjetina stavlja umjesto junetine. No, neki razlog mora postojati. Dakle, nije u ovom slučaju bitna samo kvaliteta, možda će biti posla i za druge inspekcije u sustavu.

Sloboda tržišta

Prije nekoliko dana stigla je informacija o lazanjama s nedeklariranom konjetinom koje hrvatska tvrtka distribuira u Sloveniju, a proizvedene su u Luksemburgu mesom uvezenim iz Španjolske. Koliko ta europska otvorenost tržišta zapravo stvara prostor za manipulaciju i prikrivanje traga o podrijetlu sastojaka?

- S jedne strane, Europa se zalaže za slobodu tržišta i praktički su propisani standardi kojih se svaki proizvođač mora držati, bez obzira odakle koji sastojak dolazi. Drugo je pitanje koji su ekonomski interesi proizvođača. Svjedoci smo da se sva proizvodnja neprehrambenih proizvoda preselila na Daleki istok, što god mi o tome mislili. To su interesi onoga tko robu stavlja na tržište. Ali, bez obzira na to, nitko nije pošteđen propisa.

Smatrate li, onda, da su podaci koje sada možemo naći na deklaracijama prehrambenih proizvoda dovoljni da se potrošač kvalitetno informira o onome što kupuje?

- Mi u Hrvatskoj imamo jedan drugi problem, a to je što, nažalost, nemamo dovoljne uvjete da provjerimo jesu li natpisi na deklaracijama točni ili ne. Često podatak koji je na deklaraciji nismo u mogućnosti provjeriti, vidite da se i sada neke analize obavljaju u inozemstvu. To je čak i veći problem, jer podataka na deklaracijama, naročito kada je hrana u pitanju, ima dovoljno. Moraju biti navedeni sastojci, aditivi, točno je navedeno što potrošaču mora prvo upasti u oči i slično. Ako navedete da se neki sastojak nalazi u hrani, morate deklarirati i njegovu količinu.

Sustav laboratorija u Hrvatskoj se razvija. Analiza DNA, koja je jedina metoda utvrđivanja, primjerice, prisutnosti konjskog mesa u jelu, sada se može provesti i u Hrvatskoj, tako da se može reći da napredujemo, ali i da moramo više raditi.
 
Ovo je izvod iz intervjua u cjelosti objavljenog u Nedjeljnom jutarnjem.
 
 
Izvor: Jutarnji list
Autor: Tomislav Kukec
Objavljeno: 24. 2. 2013.