Vlada kreće u osnivanje novog telekoma koji bi trebao osigurati širokopojasni, brzi jeftini internet u cijeloj Hrvatskoj. Nova tvrtka preuzela bi na sebe upravljanje slobodnom optičkom mrežom državnih poduzeća poput Hrvatskih autocesta, Hrvatskih željeznica, Hrvatske elektroprivrede, Plinacra, Janafa, Autoceste RijekaZagreb. Sve te tvrtke gradile su mrežu za svoje potrebe, primjerice signalizaciju, ali se većina kapaciteta komercijalno ne koristi.

Revolucionaran model

Međugradsku povezanost Hrvatske u potpunosti drži najveći operater - T-HT. S novom tvrtkom, on dobiva jaku konkurenciju kojoj je za cilj osigurati širokopojasni internet do baš svakog, pa i najudaljenijeg sela. Privatnim operaterima jednostavno se ne isplati graditi tako razgranatu mrežu, ali s novom državnom tvrtkom, oni bi dobili kapacitete i mogli nuditi svoje usluge po cijeloj Hrvatskoj a da ne moraju iznajmiti infrastrukturu od T-HT-a. Nova tvrtka ne bi sama bila operater i miješala se na tržište raznih usluga, oni bi samo svima po jednakim uvjetima osiguravali najam infrastrukture do nekog mjesta. Odluka o ovom revolucionarnom modelu bit će donesena ili ovaj ili sljedeći četvrtak na sjednici Vlade, potvrdio nam je Darko Parić, pomoćnik ministra uprave Arsena Bauka, zadužen za e-Hrvatsku. Parić kaže da se obavljaju zadnje pripreme i usuglašavanja, te biranje modela. Prvotno je bilo zamišljeno da slobodne kapacitete možda preuzme državna tvrtka Odašiljači i veze, ali to je zapelo jer su neke tvrtke vlasnici svoje infrastrukture i OiV bi trebao platiti preuzimanje. Zato se razmatra drugi model - osnovati novu tvrtku kojoj bi ostale državne tvrtke koje imaju optiku bile suvlasnici. Tako bi prebacili samo upravljanje svojom mrežom na nju, ali bi i dalje bili vlasnici i ubirali prihode od iznajmljivanja. Konačna odluka bit će donesena uskoro, a onda će za pokretanje novog posla imati dva mjeseca. U svakom slučaju, sada političke volje ima i Parić kaže da će najkasnije do ljeta nova tvrtka zaživjeti.

Dosad je u državnoj mreži vladao potpuni kaos. Svaka tvrtka gradila je optičku infrastrukturu za sebe,dijelom i državnim novcem. Postoji barem tri tisuće kilometara infrastrukture od koje se koristi manji dio. Država je onda za svoje potrebe iznajmljivanja plaćala i privatnim operaterima 250 milijuna kuna godišnje. Kako bi kaos bio potpun, ministarstva nisu zajedno unajmljivala veze, nego su uzimali i od T-HTa i od svojih tvrtki. Troškovi su se gomilali.

Svi će imati koristi

Parić kaže da su dva glavna cilja nove tvrtke: potaknuti razvoj širokopojasnog interneta i spuštanje cijena i za državu i za sve na tržištu. "U selu pored Gospića i u Zagrebu standard, što se tiče internetske veze, bit će jednak, ista razina komunalnih usluga u cijeloj državi je i cilj Vlade. Komercijalni operateri, kada imaju vezu do mjesta, znatno će se prije odlučiti na ulaganje u mjestu. Ne bi nikada dočekali da komercijalni operateri naprave svoju infrastrukturu jer je to sporo isplativo. Sada im je mi dajemo", kaže Darko Parić.

Novi telekom naišao je na potporu i u Vladi i kod stručnjaka. "Ideja je izvrsna i donijet će velike koristi", rekao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić. Nevjerojatan je podatak da zbog monopola T-HT-a veza od Frankfurta do Zagreba danas košta više nego veza od Zagreba do Splita, kaže Tatjana Holjevac, potpredsjednica zagrebačke Skupštine i stručnjakinja za telekomunikacije. Ona kaže da je ključno i da nova tvrtka napravi u svakome mjestu jednu točku na kojoj će se moći priključiti operateri i tako spoji raštrkanu državnu optiku. "Cijene će pasti, od ovoga će imati koristi svi, od građana do gospodarstva, a T-HT neće ništa izgubiti, samo će se morati prilagoditi", kaže Holjevac.Radoslav Dejanović, nezavisni konzultant kaže da su idealni uvjeti da država pod jednakim pravilima iznajmljuje infrastrukturu. "Izbjegle bi se stvaranje lokalnih monopola, napuhavanje cijena i mešetarenje infrastrukturom" kaže. Upozorava da je se treba paziti lošeg gospodarenja.T-HT i B.net nisu nam do zaključenja broja komentirali osnivanje nove državne tvrtke.
 
 
Izvor: 21. stoljeće
Piše: Ivan Pandžić
Objavljeno: 9. 1. 2013.