Hrvatski menadžeri su prepreka razvoju tvrtki

Naime, u slučaju čak 65 posto poduzeća u Hrvatskoj menadžeri priznaju da upravo njihova nespremnost, ali i nespremnost dioničara na preuzimanje rizika predstavljaju najveću prepreku budućem rastu. Pokazali su to, među ostalim, rezultati Studije o restrukturiranju konzultanske kuće Roland Berger što se sedmu godinu uzastopce provodi i u Hrvatskoj. Kada je, pak, riječ o radnicima, odnosno nedostatku kvalificirane radne snage za domaće menadžere to je manji problem od njih samih. Naime, 51 posto domaćih poduzeća vidi kontinuiran visok do vrlo visok rizik u tome da bi manjak kvalificirane radne snage mogao spriječiti rast.

Problem likvidnosti

Najvažnije aktivnosti na području restrukturiranja tijekom ove godine predstavljaju inicijative za poticanje rasta i prodaje. Europska poduzeća i njihovi menadžeri, pritom, ne bježe od iskoraka na nova brzorastuća azijska tržišta i ne zanemaruju ulaganja u edukaciju radnika. Hrvatski menadžeri fokus stavljaju na daljnje rezanje troškova – čak 80 posto poduzeća, što su i autori studije ocijenili razočaravajućim – kao i strože upravljanje likvidnošću. Indikativno je da čak 22 posto domaćih tvrtki smatra da je njihova likvidnosna situacija kritična što je velika prepreka za poslovanje poduzeća. Prema pokazateljima studije, kriza javnog duga u proteklim godinama snažno se odrazila na likvidnosnu situaciju poduzeća, pa je primjerice prije dvije godine ta problem isticalo 7 do 13 posto poduzeća u Hrvatskoj, lani 7 do 18, dok danas 15 do 22 posto poduzeća likvidnosnu situaciju ocjenjuje kritičnom ili vrlo kritičnom. Istovremeno, u Sjeverozapadnoj Europi je, unatoč krizi javnog duga, došlo do poboljšanja pa probleme s likvidnošću ističe oko pet posto poduzeća dok ih je lani isticalo 7 do 8 posto.

Na svježi kapital kojim bi prevladali i trenutačne probleme s likvidnošću može računati samo dio poduzeća. Naime, oko 30 posto poduzeća u Europi i Hrvatskoj strahuje da će im zahtjevi za novim kreditnim linijama biti odbijeni, a postojeće kreditne linije smanjenje. Najveću bojazan od neodobravanja novih kreditnih linija pritom irzažavaju tvrtke u Jugozapadnoj Europi, njih čak 67 posto.

Plasiranje obveznica

Negativan razvoj uvjeta financiranja za 43 posto hrvatskih tvrtki uzrokovan je pogoršanjem poslovnog okruženja (na razini Europe to smatra 49 posto poduzeća). Za 20 posto domaćih poduzeća i 29 posto na razini Europe to predstavlja kršenje ili nemogućnost ispunjavanja financijskih obveza. Iako su svjesni da će im dostupnost novih kredita ili refinanciranje starih biti otežano, menadžeri i dalje tradicionalno bankarsko financiranje smatraju najvažnijim oblikom financiranja dugovanja, a o svim ostalim instrumentima na tržištu tek rijetki razmišljaju. Tako 45 posto domaćih menadžera planira produžiti postojeće kreditne linije, 30 posto ih namjerava proširiti, dok na nove kredite računa 26 psoto menadžera. Svega 16 posto domaćih poduzeća razmotrilo bi plasiranje tradicionalne obveznice na tržište kapitala, pet posto bi razmislilo o dioničarskom zajmu, 18 posto o vanjskom investitoru, dok bi ih tek četiri posto razmotrilo plasiranje SME obveznica (u malom i srednjem poduzetništvu) dok je u tom segmentu europski prosjek 7 posto. Orjentiranost na tradicionalno bankarsko financiranje specifično je za cijelu Europu. No, sudeći prema odgovorima što su ih davali menadžeri, na razini Europe ne bježi se od netradicionalnih modela financiranja u znatno višem postotku nego u Hrvatskoj.

Strah od kreditne krize