Zastarjela 'STOP and GO' tehnologija elektroničke naplate cestarine (ENC) , koju je 2006. godine HAC platio čak 11 milijuna kuna, usporedno s povečanjem prometa na domaćim autocestama pokazuje sve veće slabosti. Portal Dnevno.hr primio je nekoliko pritužbi čitatelja koji su zbog sporog i neefikasnog sustava te ponekad preranog spuštanja sigurnosne rampe na ENC trakama umalo pretrpjeli oštečenja na svojim vozilima. Posebno kritičnim vozači navode postaju Demerje koja spada pod poduzeće Autocesta Rijeka-Zagreb (ARZ).

- Kad uđete u tu magičnu 'brzu' traku elektronske naplate shvatite da smo mi u Hrvatskoj ili idioti koji ne znaju postaviti sustav da radi kako valja ili smo kupili sustav koji je zastario. Naime, sustavu treba par sekundi da vas prepozna pa se morate potpuno zaustaviti, ne samo usporiti kao drugdje, pred samom rampom, pričekati da se rampa digne i tad vam je put slobodan. Antena je naime postavljena iza rampe, a ne nekoliko metara ispred kao svugdje vani. Kažu za sustav da je to 'STOP and GO' tehnologija, upravo ona koja se više nigdje u Europi ne postavlja. Kupili smo ju od Norvežana koji sami navodno nemaju više od 50-tak kilometara autocesta. Dakle, sustav je toliko spor koliko treba i čovjeku na blagajni da vam uzvrati novac pa nam nije jasno čemu ovaj sustav služi osim da možda smanji radnu snagu ili možda poveća osoblje za održavanje-komentira prof. Mirko Vurušić s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu.

ENC radi u EU ali ne i u Hrvatskoj

Uvođenje elektonske naplate cestarine u Hrvatsku, od samog je početka 2006. godine, praćeno raznim nelogičnostima. Sustav je naime zamišljen tako da se naplata odvija automatski prilikom prolaska kroz naplatne kućice bez zaustavljanja. U teoriji, auto koji posjeduje e-tag uređaj prilikom približavanja dolazi u domet dalekometnog čitača koji je postavljen kod naplatnih kućica, očitava jedinstveni broj iz e-tag uređaja i skida određeni iznos s 'e-tag računa'. Sve to se odvija pri brzini od 20 – 50 km/h. Tako to radi u EU, ali ne i u Hrvatskoj.

- U Hrvatskoj se dešava da nerijetko dođete skroz do rampe, a da čitač ne registrira vaš e-tag. Da bi se to napravilo vozilo se mora potpuno zaustaviti što u prometom opterečenijim mjesecima stvara kolone - ističe Vurušić.

ARZ i HAC su postojeći sustav nabavili još 2006. godine. Isprva je nabavljen ENC sustav samo za autocestu Rijeka – Zagreb, da bi se kasnije krenulo u nabavku ENC-a za HAC. Kako su nabavljeni sustavi bili od različitih proizvođača, pojavio se problem. E-tag iz jednog sustava, nije bio prepoznatljiv drugom sustavu. Slijedećih nekoliko godina utrošilo se na 'usklađivanje' ta dva različita sustava, ali bez nekog većeg uspjeha.

Kupili 'mačka u vreći'

- Teško je vjerovati da natječajna dokumentacija za nabavu ENC uređaja nije bila dovoljno jasno napisana. Dovoljno je da navedete kao uvjet da se očitanje e-taga postavljenog unutar vozila mora obaviti pri brzini od 40 km/h na udaljenosti od 10 metara i već ste riješili 80% tehničkih zahtjeva. Drugi, i vjerojatniji scenarij je da je netko nabavio opremu za koju se unaprijed znalo da ne odgovara traženim specifikacijama, ali je uz pomoć 'čovjeka iznutra' uspio progurati svoj sustav koji je bio jeftiniji (u HAC-u su se čak svojedobno hvalili da su sustav nabavili jeftinije nego u EU) , a da su se pri tome zanemarile bitne tehničke karakteristike. No čak i tada, još se uvijek moglo spriječiti ulaganje od 11 milijuna eura u neodgovarajući sustav vrlo jednostavnom metodom. Postavi se probni sustav na jednu naplatnu kućicu, stavi se e-tag u auto i proba se proći pri brzini od 40km/h. Takav test očito nikad nije bio obavljen i dobavljaču je uredno isplaćeno 11 milijuna eura za sustav koji nije čak niti bio isproban. Laički rečeno, kupljena je mačka u vreći - zaključuje Vurušić .
 
HAC: ENC ne radi ispravno ako je postavljen na vjetrobranskom staklu s UV zaštitom
 
U HAC-u upozoravaju vozače da njihovi ENC uređaji neće ispravno funkcionirati ako su postavljeni na vozila koja imaju vjetrobranska stakla sa zaštitom od UV zračenja.
- ENC uređaj instalira se isključivo u prostoru gdje vjetrobransko staklo nema UV zaštitu. U protivnom HAC ne snosi odgovornost za neispravan rad uređaja - ističu u HAC-u.
 
 
Izvor: Dnevno.hr
Autor: Dnevno.hr
Photo: Dalibor Urukalovic/PIXSELL
Objavljeno: 13. 5. 2013.