Hrvatska zaronila u recesiju, žestoki pad tek nam slijedi

ZAGREB Ni ova godina u gospodarstvu nije dobro krenula: hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u prvom tromjesečju ove godine doživio je pad od 1,3 posto, prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku. To je potvrda da hrvatsko gospodarstvo ulazi u novi krug recesije. Ulazimo u krizu s dvostrukim dnom, usprkos planovima Vlade za ekonomski oporavak i rast BDP-a od 0,8 posto do kraja ove godine.

 
Premijer Zoran Milanović jučer je izjavio kako Vlada nije zadovoljna takvim razvojem događaja, prenesenim iz prošle godine. Najavio je da se Vlada s padanjem BDP-a neće pomiriti, a budući da je recesija zahvatila većinu Europe, Hrvatska će se morati, kaže, osloniti na sebe.

Gospodarski pad ipak je manji od očekivanja jer su mnogi ekonomski analitičari procjenjivali kako će se BDP u prvom kvartalu smanjiti za više od dva posto, zbog strmoglavog poniranja industrijske proizvodnje.

– Padanje BDP-a ublažila je trgovina na malo koja je u prvom tromjesečju zabilježila porast. To se dogodilo zato što su ljudi čuli da će porasti PDV, pa su povećali kupnju trajnih potrošačkih dobara, objašnjava Željko Lovrinčević iz Ekonomskog instituta Zagreb. No, u drugom tromjesečju trgovina na malo će se smanjiti i gospodarski pad Hrvatske bit će veći. Recesija u Hrvatskoj bit će u drugom kvartalu dublja nego u prvome, procjenjuje Lovrinčević.

 
Slične stope pada BDP-a u prva tri mjeseca zabilježile su i susjedne zemlje Italija, Mađarska, Srbija, a djelomice i Slovenija. U takvoj situaciji logično je očekivati i pad prihoda državnog proračuna. No, za razliku od tih susjednih zemalja, hrvatski proračun – za koji je odgovoran ministar Slavko Linić – puni se znatno bolje nego lani.

 
– Bolje punjenje proračuna je rezultat povećanja poreza i snažnijeg pritiska Porezne uprave na neplatiše od početka godine. Na taj način porezni dohodak se iz sive zone prebacuje u legalnu. Ali taj trend rasta prihoda proračuna neće dugo trajati jer se urušava porezna osnovica, upozorava Lovrinčević. Poduzetnici u Hrvatskoj stoga imaju jaki osjećaj poreznog pritiska, koji bi bio manji kad bi hrvatski BDP rastao. Taj pritisak, kaže, loše utječe na poslovnu klimu, a mnoge poduzetnike odvraća od investicija.

 

Sve je podređeno rastu prihoda državnog proračuna, ali na strani proračunskih rashoda ništa se bitno još nije napravilo, tvrdi Lovrinčević. Vlada nije poduzela strukturne reforme, nije reformirala tržište rada, a broj zaposlenih u javnom sektoru od početka ove godine čak je i blago povećan. S tim se reformama ne može čekati jer privatni sektor ubrzano otpušta zaposlene, dok je u javnom sektoru njihov broj od početka godine čak i povećan, upozorava taj ekonomist.

U travnju je Hrvatska imala 2,1 posto manje zaposlenih nego u istom lanjskom mjesecu. Takav brzi pad zaposlenih osoba nije zabilježen već nekoliko godina. Hrvatska je prije četiri godine imala 1,55 milijuna zaposlenih, a danas 1,35 milijuna.

 
Premijer Milanović je na jučerašnjoj sjednici Vlade rekao da se njegova ekipa neće izvlačiti time da je negativne trendove naslijedila od bivše Vlade.

– Ne možemo se prepustiti na milost i nemilost okolnostima, a kako je i Europa u krizi, morat ćemo se osloniti na sebe, poručio je predsjednik Vlade. Građane je zamolio na dodatno strpljenje, a ministre je upozorio da odgovornost ne prebacuju na druge. »Možemo kritizirati javna poduzeća, ali mi smo im vlasnici i mi smo krivi. Tek je počelo i molim sve za razumno strpljenje, jer ne mogu svi građani imati vječno strpljenja«, kaže Milanović.

 
Prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić vjeruje da će drugo tromjesečje biti gore, jer nema realnih projekata koji bi stvari mogli povući naprijed. Pozitivne pomake Čačić očekuje od turističke sezone. Na jesen očekuje bolje pokazatelje o ulaganjima, dok će tek posljednji kvartal pokazati je li se u Hrvatskoj uistinu »nešto počelo micati naprijed«. Upitan može li Hrvatska ostvariti rast od 0,8 posto, Čačić kaže da je to cilj, ali dodaje kako uvijek treba postaviti veći cilj. Vjeruje da je Hrvatska dotaknula dno u travnju, kad je broj nezaposlenih bio najveći, pa će podaci za travanj sljedeće godine, kaže, biti najbolji pokazatelj je li bilo pomaka.

 

Čačić: Stvorena je klima depresije i defanzive

Uopće nisam pesimist, mislim da smo u stanju nositi se s tim problemima, ali nisam zadovoljan brzinom odvijanja stvari, kazao je prvi potpredsjednik vlade Radimir Čačić i krivce pronašao u medijima, državi, politici i poduzetnicima. U Hrvatskoj, tvrdi, stvorena je klima depresije i defanzive. Ljudi, kaže, nisu naučeni preuzimati odgovornost, pa sve odluke moraju donijeti premijer ili ministri. Čačić najavljuje stotine malih projekta, jer za velike tek treba obaviti pripreme. Posebno je istaknuo gradnju Plomina III, vrijednog 800 milijuna eura, za koji će Vlada tražiti strateškog partnera.
Ministar financija Slavko Linić vjeruje kako Hrvatska, još uvijek, do kraja godine može uhvatiti rast od 0,8 posto. Recesiju u Hrvatskoj, prema njegovu mišljenju, nije prouzročila kriza u EU, nego domaći strukturni problemi i neodgovorno upravljanje u ekonomiji.

Karamarko: Podržat ćemo Vladu u stvarima korisnim za zemlju

Pad BDP-a je očekivani nastavak trendova, smatra predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko. Očekuje od Vlade da učini nešto za zaustavljanje tih trednova. Karamako je najavio Vladi da će imati podršku HDZ-a u svemu što bude korisno za Hrvatsku, ali i da njegova stranka neće mirovati, nego izlaziti sa svojim prijedlozima i programom.
– Udar na standard naših građana je najlošije što nam se može događati. Možemo se baviti velikim političkim temama, ali ako kvaliteta života ne bude na zadovoljavajućoj razini, ne znam što Vlada uopće može ponuditi, kazao je Karamarko.

 

 

 

Izvor: Novi list

Autori: Branko PODGORNIK, Jagoda MARIĆ

Objavljeno: 1. 6. 2012. u tiskanom izdanju