Hrvatska tone: BDP pao 2,1 posto! Milanović: Kakvu ostavku želite? Tvrdo kuhanu, meko kuhanu....
(Novi list)
Očekivano, ali poražavajuće
U prvom tromjesečju pad je bio 1,3 posto a rezultati u prva dva kvartala svakako će utjecati i na odluke rejtnig agencija kad na jesen budu procjenjivale Hrvatski kreditni rejting
RIJEKA/ ZAGREB Hrvatsko gosodarstvo nastalja padati, s tim da je stopa po kojoj se BDP smanjuje još i veća nego što je to bilo u prva tri mjeseca ove godine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku BDP je u drugom tromjesečju pao za 2,1 posto u isto razdoblje prošle godine. U skladu je to s predviđanjima analitičara koji su procjenjivali pad od 2 do 2,5 posto.
U prvom tromjesečju pad je bio 1,3 posto, a prošle godine Hrvatska je završila s nultom stopom rasta.
Sad je već potpuno jasno da ni četvrtu godinu za redom Hrvatska neće imati gospodarskog rasta a posljednji je put rast zabilježen 2008. godine kad je rast bio 2,4 posto.
Pad potrošnje
"Iako još nema detalja o komponentama BDP-a, možemo pretpostaviti da su u drugom kvartalu ove godine sve kategorije potrošnje BDP-a zabilježile pad – i osobna i državna potrošnja. Nastavljen je vrlo vjerojatno i pad kapitalnih investicija, a i doprinos neto izvoza u drugom tromjesečju mogao bi biti negativan“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
I dok je još u prvom tromjesečju imala blagi, ali ipak pozitivan učinak na BDP, u drugom je tromjesečju osobna potrošnja pala. Promet u trgovini na malo u tom je razdoblju potonuo više od 5 posto na godišnjoj razini.Oštro je, više od 6 posto, u drugom kvartalu pala i industrijska proizvodnja. Pao je i izvoz, što je posljedica slabljenja europskih gospodarstava, naših najvećih vanjskotrgovinskih partnera, zbog čega slabi tamošnja potražnja za uvoznim proizvodima.
"Pad gospodarstva ponovno bi u četvrtom tromjesečju mogao biti izraženiji, jer tada gospodarske aktivnosti dominantno ovisi o domaćim čimbenicima rasta, poput osobne potrošnje i kapitalnih investicija. Stoga ostajem pri procjeni pada gospodarske aktivnosti u cijeloj ovoj godini za 2 posto“, kaže Šantić, dodajući da su rizici i dalje visoki. "Prvenstveno se to odnosi na nestabilnost u međunarodnom okruženju u vezi rješavanja dužničke krize u eurozoni, te o tome kako će se kretati kreditni rejting zemlje. U slučaju njegova pada, bila bi to još jedna prepreka oporavku domaćeg gospodarstva“, zaključuje Zdeslav Šantić.
Rezultati u prva dva kvartala svakako će utjecati i na odluke rejtnig agencija kad na jesen budu procjenjivale Hrvatski kreditni rejting. Ovaj put pad bi značio da hrvatski kreditni rejting pada u kategoriju junk, odnosno "smeća" što bi zemlji otežalo i poskupilo zaduživanje. U tom slučaju moralo bi se razmišljati i o eventualnom aranžmanu s MMF-om kako bi osiguralo jeftinije podizanje zajmova za financiranje duga i deficita proračuna.
Na novinarsko pitanje namjerava li dati ostavku, nakon što je službeno potvrđeno da je BDP pao, premijer Zoran Milanović je odgovorio da to pitanje ne želi ni komentirati, a onda je ipak dodao sarkastičan komentar:
- Kakvu ostavku želite? Tvrdo kuhanu, meko kuhanu....