Hrvatska plaća Billu Gatesu 198,5 milijuna kuna, a postoji znatno jeftinija alternativa
(Dnevno.hr)
Nema se, troši se
Tvrtki najbogatijeg čovjeka svijeta platit ćemo ovu golemu cifru kako bi državne institucije mogle raditi na novijim verzijama Microsoftovih proizvoda, ponajprije Windowsa i Office paketa. A alternativa je puno povoljnija - softver otvorenog koda.
Ovih dana raspisan je natječaj za obnovu Microsoftovih licenci za naredne tri godine vrijedan 198,5 milijuna kuna, potvrđeno nam je iz Državnog ureda za središnju javnu nabavu. U prijevodu, Hrvatska će tako tvrtki najbogatijeg čovjeka svijeta Billa Gatesa platiti ovu golemu cifru kako bi njezine institucije mogle raditi na novijim verzijama Microsoftovih proizvoda, ponajprije Windowsa i Office paketa. A alternativa je puno povoljnija - softver otvorenog koda. Hrvatska Vlada bi njegovim uvođenjem mogla uštedjeti puste milijune kojima hrvatski građani plaćaju 'džeparac' Billu Gatesu koji ionako, kako je sam rekao, nema koristi od novca.
Primjerice, alternativa Microsoftovim Windowsima mogao bi biti operativni sustav Linux. Umjesto Microsoft Officea, službenici u državnim institucijama mogli bi koristiti Open Office. To ne znači da je ušteda moguća istog trena jednostavnom deinstalacijom Windowsa i instalacijom Linuxa - za tako nešto potrebno je dugoročno planiranje, naglašava Svebor Prstačić, predsjednik Hrvatske udruge za otvorene sustave, s kojim nas je spojila ekipa portala linuxzasve.com.
Promijeniti ponuđača lako kao promijeniti servisera auta
- Migracija na otvoreni kod je izvediva. Postoje uspješni projekti iz inozemstva koji mogu poslužiti kao primjer dobre prakse - kaže Prstačić.
Ono što je bitno za razumijevanje softvera otvorenog koda je da on ne nastaje radom amatera. Proizvodi se u IT tvrtkama čije se usluge plaćaju. Prednost otvorenog koda je što potiče inovacije kroz besplatan softver, ali omogućava i širenje znanja. Korisniku, u ovom slučaju hrvatskoj Vladi, otvoreni softver omogućio bi da prilagodi softver bez obzira na ponuđače te potiče konkurentnost na tržištu, kaže Prstačić te navodi primjer:
- Ako država naruči prilagodbu softvera za upravljanje inventarom, potpiše ugovor o održavanju na dvije godine te u tom periodu nije zadovoljna s uslugom, može raspisati natječaj za novog pružatelja usluge. Kako se radi o softveru otvorenog koda, svaki ponuđač će biti u mogućnosti preuzeti razvoj i održavanje. Na taj način promjena ponuđača postaje jednostavna kao promjena servisa u koji vozite auto; ako niste zadovoljni, tražite drugi servis s boljom ili bržom uslugom, nižim cijenama, radnim vremenom koje vam više odgovara itd.
Francuzi, Nijemci, Mađari, Portugalci uštedili desetke milijuna eura
Ovakav prijedlog nije izmišljanje tople vode. Primjerice, francuska policija već devet godina provodi projekt prelaska na otvoreni kod. Plan je do 2015. godine imati 90 posto računala opremljena softverom otvorenog koda. U pet godina ušteđeno je 50 milijuna eura. Grad München je 15.000 računala prebacio na softver otvorenog koda. Od 2003. godine do danas tradicionalno štedljivi Nijemci uštedjeli su preko 10 milijuna eura. Naši susjedi Mađari 2011. godine su prestali plaćati licence za Microsoft Word, Powerpoint i druge uredske alate. Isto je učinilo i portugalsko Ministarstvo obrazovanja i znanosti za portugalske škole te uštedjelo 1,16 milijuna eura.
Hrvatska je pak pokrenula inicijativu kroz Povjerenstvo za koordinaciju informatizacije javnog sektora, kojem bi se uskoro trebala pridružiti i Radna skupina koja će se baviti izradom smjernica za primjenu softvera otvorenog koda i otvorenih tehnologija, objašnjava nam Svebor Prstačić. Središnji registar osiguranika (REGOS) nedavno je ponudio novu uslugu građanima baziranu na slobodnom softveru, čime je postao tek prva državna institucija koja koristi slobodni softver, piše portal linuxzasve.com.