Hrvatska je u dubokoj recesiji, Europu čeka ekonomski kaos!
(Dnevno.hr)
DUBOK PAD INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE
Iako nisu iznenađeni samim padom, u Svjetskoj banci iznenađeni su dubinom pada hrvatske industrijske proizvodnje, koja je u prvom kvartalu pala za 9,4 posto. Peter Harrold kao razlog navodi tešku zimu, smanjenje potražnje zbog krize u EU te hrvatski problemi vezani za tranziciju vlasti nakon izbora.
Direktor Svjetske banke za središnju Europu i baltičke zemlje Peter Harrold ocijenio je kako je Hrvatska u vrlo dubokoj recesiji, ali i da će joj ulazak u EU znatno povećati mogućnosti za primanje financijske potpore i privlačenje investicija. Ključ oporavka hrvatske ekonomije, kaže, nalazi se u pravilnom i brzom korištenju tih resursa.
Iako nisu iznenađeni samim padom, u Svjetskoj banci iznenađeni su dubinom pada hrvatske industrijske proizvodnje, koja je u prvom kvartalu pala za 9,4 posto. Harrold kaže da za to postoje tri razloga.
- Prvi je najteža zima i najgore vrijeme koje smo imali u Jugoistočnoj Europi u dugom razdoblju, drugi je kriza u EU koja je znatno smanjila potražnju, a treći su specifični hrvatski problemi vezani za tranziciju vlasti nakon izbora - zaključuje.
Linić: Za pad industrijske proizvodnje krivi INA, HEP, brodogradnja i Željezara Sisak
Pojašnjava kako je veliki dio hrvatskoga gospodarstva vezan uz državu, a u vremenu prijenosa vlasti i početka funkcioniranja nove Vlade usporeno je puno ekonomskih aktivnosti.
Dodaje kako bi u normalnim okolnostima idući kvartal trebao donijeti oporavak gospodarstva, ali upozorava kako će se slabija potražnja u EU nastaviti i idućih mjeseci.
Vladine mjere ocjenjuje dobrima, ali i upozorava da se u procesima reforme i prilagodbe fiskalnog deficita događaju i neugodne stvari.
- Razne vrste troškova se režu, kao i neke povlastice, porezi se moraju prilagoditi potrebama i pogođeni su interesi brojnih skupina. Vrlo je važno da to Vlada napravi što prije, na početku svojega mandata - kaže Harrold i izražava nadu da će Vlada do kraja godine pokazati odlučnu akciju i na drugim područjima kao što su strukturne reforme, uvođenje fleksibilnosti na tržište rada ili promjene u poreznom sustavu koje će porezno opterećenje s rada prebaciti na imovinu.
Kao primjer korištenja EU fondova, koji bi nas mogli 'spasiti' naveo je Bugarsku i Rumunjsku koje su nakon godina problema s povlačenjem sredstava zatražile pomoć. Kao rezulat suradnje sa Svjetskom bankom u tim se zemljama prognozira rast od 1,4 do 1,5 posto od čega polovicu rasta 'duguju boljem korištenju EU fondova'.
Najveći pad gospodarstva od drugog tromjesečja 2010. godine?
A da je naše gospodarstvo ponovno uronilo u recesiju pokazat će prva procjena bruto domaćeg proizvoda u prvom tromjesečju ove godine koju će objaviti Državni zavod za statistiku objavit.
Osam makroekonomista u anketi Hine procijenilo je u prosjeku da je gospodarstvo u prva tri mjeseca ove godine palo 2,1 posto. Pritom svi očekuju pad, i to u rasponu od 1,5 do 3 posto.
Pokažu li se procjene točne, bio bi to najveći pad gospodarstva od drugog tromjesečja 2010. godine, kada je BDP potonuo 2,5 posto.