Hromin-Sturm: Svaka čast Argentini, no naš program jamči brži rast i plaće od 5000 eura!

Naš tekst 'Evo što Hrvatska treba činiti da poput Argentine bez MMF-a napravi čudo' izazvao je velik interes čitatelja, ali i zanimljivu reakciju mr. Karino Hromin Sturma, stručnjaka koji je zajedno s dr. Antom Laucem, prije više od petnaest godina napravio cjelovit program izlaska iz krize RH državnim intervencionizmom, te koji nas je upozorio na činjenicu da je njihova 'Strategija razvoja Republike Hrvatske' daleko starija od argentinskog programa izlaska iz krize, što znači da Hrvatska ne treba kopirati Argentinu, već da je moguće da je Argentina u nekim dijelovima kopirala njegov i Laucev program.

'Našu Strategiju niti jedan premijer nije htio ni pogledati'

- Mi smo daleko prije i daleko bezbolnije od Argentine mogli izaći iz krize, no našu Strategiju niti jedan dosadašnji premijer nije htio ni pogledati. Naš narod ne bi morao trpjeti, kao Argentinci, da država izađe iz krize. No, budući da naši političari misle da sve znaju te da stručnjake ni ne trebaju, svakim danom smo u sve goroj krizi iz koje ne možemo izaći uz mjere koje sugerira Slavko Linić, a koje su suprotne svim pravilima ekonomije, kao i zdravom razumu. Jer država u krizi ne treba štedjeti, kao što tvrdi Linić, već mora biti agregat potrošnje – ističe u uvodu mr. Hromin Sturm.

- Argentina je jedna o rijetkih zemalja koja danas slavi izlazak iz ekonomske krize i dužničkog ropstva i svoju pobjedu nad otplatom duga od 100 milijardi dolara, te odbijanje poslušnosti i 'pomoći' MMF-a. Sve to postigla je zahvaljujući hrabrosti da se odupre pritisku doktrine neoliberalizma i svjetskih policajaca MMF-a i Svjetske banke. Hrabra predsjednica Cristina Fernandez de Kirchner je politikom Državnog intervencionizma ostvarila stopu rasta od 8 posto BDP-a i ovih su dana otplatili zadnju ratu duga obveznica od 2,3 milijardi obveznica. To je veliki uspjeh primjene monetarne politike Državnog intervencionizma, za razliku od politike rezanja troškova i pada standarda građana koju od svjetske financijske krize 2008. godine zagovaraju financijski moćnici, MMF, Svjetska banka i EU – ističe Hromin Sturm, te se potom vraća na svoju 'Strategiju'.

Strategija se i danas može provesti

- Naša grupa znanstvenika još je 1995. godine, dakle davno prije Argentine, predstavila Projekt Strategije Razvoja Republike Hrvatske Državnim intervencionizmom od 100 milijardi eura, projekt koji može dati Hrvatskoj još bolje rezultate od onih u Argentini. Nažalost, niti jedna Vlada RH nije niti razmatrala projekt, iako smo ga ponudili 10 godina prije Argentine, pa smo, unatoč tome, završili u dužničkom ropstvu. Ovo je jedina Strategija Razvoja RH napravljena od osamostaljenja Hrvatske, ali ju nije napravila, ni financirala Vlada, nego ekonomski planeri. Naravno da se Stretegija može provesti, ako ju Vlada prihvati – podvlači Hromin Sturm, te dodaje da i mi, poput Argentine, možemo nacionalizirati mnoge za Hrvatsku važne tvrtke.

- Svaka država ima pravo provesti nacionalizaciju kada to neki uvjeti traže, a na osnovu postojećeg zakona. U Europi je nacionalizacija provedena nakon Drugoga svjetskog rata. Mnoge države, kao Britanija, tu su mjeru provodile više puta sa željeznicom. Što se, pak, tiče nezakonite privatizacije, u tom slučaju nije potrebno provoditi nacionalizaciju, već oduzeti i vratiti svu otetu imovinu hrvatskom narodu, jer je privatizacija u Hrvatskoj bila 98 posto nezakonita, a što je utvrdila i Državna revizija. Vlada, znači, treba dati nalog nadležnim tijelima za povrat opljačkane imovine – ističe mr. Hromin Sturm., te potom dodaje da i Hrvatska, poput Argentine, mora provoditi svoju monetarnu politiku za dobrobit hrvatskog naroda, a je tuđu politiku, jer joj to nalaže Ustav RH.

Monetarna politika po uzoru na politiku dr. Ive Perišina

Sve lijepo piše u Ustavu u članku 53, koji kaže da je HNB odgovorna za stabilnost valute i opću likvidnost u zemlji i u inozemstvu. Hrvatska narodna banka je dužna po Ustavu održavati likvidnost u zemlji, no umjesto toga Hrvatska narodna banka i Vlada se zadužuju u inozemstvu. To znači da oni krše Ustav i da za to trebaju odgovarati svi oni koji provode politiku poticanja dužničkog ropstva – kategoričan je Hromin Sturm, koji podsjeća da su on i koautori 'Strategije' monetarnu politiku i financiranje riješili na osnovu modela koji je vrlo uspješno provodio nekadašnji guverner Narodne Banke, zagrebački profesor dr. Ivo Perišin, osvjedočeni protivnik neoliberalizma, koji je iz kancelarije svojedobno izbacio direktora MMF-a, kada mu je došao s neoliberalnim prijedlozima.

- Tu se ne radi o tiskanju novca, kako to često nazivaju, već o knjižnom novcu i nema nikakve bojazni od inflacije kako obično plaše narod. Za naš projekt od 100 milijardi eura potreban nam je početni kapital od pet milijardi eura. Budući da Narodna Banka Hrvatske ima 12 milijardi eura deviznih rezervi, to znači da bez velikih financijskih potresa možemo u razvoj uložiti pet milijardi. No, ovaj put u vlastiti razvoj, s kojim bi brzo i učinkovito pokrenuli Strategiju razvoja. Učinili bi to mnogo bezbolnije od Argentine, jer bi velike i pozitivne rezultate narod osjetio već za godinu dana – dodaje istaknuti ekonomist, koji potom pojašnjava razliku između njihovog projekta Strategije razvoja RH i argentinskog modela.

U Argentini je narod dugo trpio, što u Hrvatskoj nije nužno!

- Argentina je u monetarnoj politici primijenila Državni intervencionizam uz administrativne mjere i rušenje tečaja, pa je narod dosta dugo trpio dok se nisu oporavili od šoka. Kod nas se radi o znanstvenom projektu koji se provlači kroz Strategiju razvoja, a kojeg su kreirala tri tima znanstvenika svih profila, što Argentina nije učinila. Po našem modelu, stopa rasta za deset godina bila bi 20 posto, što znači da bi plaće običnog radnika dosegnule 2.000 eura, minimalne mirovine iznosile bi 1500 eura, dok bi ostali zaposleni zarađivali od četiri tisuće eura naviše. U isto vrijeme bi vratili kapital u hrvatske banke, smanjili PDV postepeno sve sve do 10 posto. Na taj bi način rezultati bili veoma brzi i vidljivi, a narod ne bi trpio kao u Argentini. Državnim intervencionizmom pokrenuli bi potrošnju u cilju otvaranja investicija i pokretanja proizvodnje, a samim time i zapošljavanja. Neroliberalna politika malog i srednjeg biznisa, koja se provodi 20 godina, dala je vrlo negativan rezultat, ali oni od nje još ne odustaju. Kod nas banke još uvijek rade samo na pasivnim bankarskim poslovima, čekaju depozite i čekaju zajmotražioce. Nemamo, nažalost, niti jedne banke koja kombinira i aktivno posreduje u poslovima pokretanja proizvodnje s ciljem postizanja profita. Zato je potreban državni intervencionizam, da pokrene cijelu zemlju. Moram spomenutu Keynesov Paradoks štednje, koji jasno kaže da država i krupni kapital ne smiju štedjeti, već biti pokretač cjelokupne ekonomije – dodaje Hromin Sturm, te podsjeća na činjenicu da su on iprofesor dr. Ante Lauc s Ekonomskog fakultreta u Osijeku još 1995. godine predlagali državni intervencionizam od 100 milijardi dolara, no da su tada svi su govorili da se to ne može provesti....

Nakon svjetske krize, svi su posegnuli za državnim intervencionizmom