HDZ-ovi 'pijani milijunaši' u javnim tvrtkama povećali dugove, broj zaposlenih, troškove...
(Dnevno.hr)
HEP, HŽ, HAC u debelim minusima
Umjesto restrukturiranja i najavljenih bolnih rezova, prihodi državnih kompanija osjetno su smanjeni, troškovi zaposlenih i dalje rastu, zaduženost se povećava, a gubici se gomilaju.
Netom objavljena financijska izvješća pokazuju da su se HDZ-ove uprave na odlasku ponašale kao pijani milijunaši. Umjesto restrukturiranja i najavljenih bolnih rezova, prihodi državnih kompanija osjetno su smanjeni, troškovi zaposlenih i dalje rastu, zaduženost se povećava, a gubici se gomilaju, piše tportal.
Među rijetkim iznimkama su Hrvatska lutrija, Hrvatska radiotelevizija i FINA.
Uvjerljivo najlošije pokazatelje bilježe državne tvrtke iz sektora prometa. Dok su im prihodi na silaznoj putanji, troškovi su u porastu, a rezultat su još veći gubici.
Najviše zabrinjava rast troškova zaposlenih, što jasno ukazuje na to da Vladine mjere štednje nisu imale nikakvog odjeka u rastrošnim državnim mastodontima.
Poslovanja Autocesta Rijeka - Zagreb obilježava dramatičan pad prihoda i osjetno povećanje gubitka. U prva tri mjeseca ove godine ARZ je ostvario 86,8 milijuna kuna prihoda, što je čak 14 posto manje nego lani. Unatoč poraznim rezultatima poslovanja, nastavljen je rast troškova zaposlenih, koji su bili 3,1 posto viši nego lani.
U prvom tromjesečju HAC je uprihodio 208,3 milijuna kuna, što je 3,7 posto manje nego lani. Dok su prihodi HAC-a na silaznoj putanji izdaci bujaju, pri čemu najveći rast bilježe troškovi zaposlenih koji su narasli sa 95,6 na 102,7 milijuna kuna (+7,4 posto). Kao i u ranijim izvješćima, u računu dobiti i gubitka HAC-a nisu prikazani financijski troškovi, pa je tvrtka iskazala pozitivnu nulu.
Katastrofa u HŽ-u
Drastičan pad prihoda od 8,6 posto (sa 699,3 na 639,4 milijuna kuna) pretrpio je i jedan od najvećih državnih 'bolesnika', HŽ.
Međutim, ovako katastrofalno poslovanje nije imalo za posljedicu racionalizaciju troškova. Kao i kod autocesta, kraj mandata starih uprava obilježila je rastrošnost. Izdaci za zaposlene u Hrvatskim željeznicama su nabujali za 9,1 milijun kuna. U konačnici, kronični državni luzer poslovao je s minusom od 96,9 milijuna kuna, gotovo četiri puta više nego lani.
U klub gubitaša ušle su i Hrvatska elektroprivreda i Hrvatska pošta, koje su lani poslovale s profitom. Nepovoljna hidrološka situacija i skupa uvozna struja priskrbili su HEP-u 282,8 milijuna kuna gubitka.
Kao ni kod ostalih gubitaša, ni HEP nije uspio staviti pod kontrolu troškove zaposlenih. Za plaće je isplaćeno 6,3 milijuna kuna više nego u profitabilnoj 2011. godini.
Kod HEP-a osobito zabrinjava izrazito veliki rast kratkoročnih obveza prema dobavljačima (sa 1,08 na 1,89 milijardi kuna), što upućuje na ozbiljne probleme s likvidnošću.
Prihodi Hrvatske pošte blago su pali, ali su zato značajno porasli materijalni troškovi i troškovi osoblja. Unatoč poslovnom gubitku od 14,5 milijuna kuna, uprava je za plaće isplatila 7,2 milijuna više nego lani.