HAC i ARZ u dvije godine moraju platiti gotovo milijardu eura za kredite
(Poslovni dnevnik)
Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka - Zagreb u sljedećoj godini moraju platiti oko 4,3 milijarde kuna glavnice i kamata na kredite koji su podignuti za gradnju autocesta, piše Jutarnji list.
Samo ove i sljedeće godine te dvije tvrtke moraju platiti oko 7,1 milijardu kuna za kredite koji su podignuti proteklih godina. Od tog iznosa, 5,7 milijardi kuna otpada na HAC, a nešto više od 1,4 milijarde kuna na ARZ. Osim toga, Hrvatske autoceste bi ove godine, prema usvojenom planu, trebale u gradnju i održavanje autocesta uložiti 1,7 milijardi kuna. Povrat svih kredita jamči Ministarstvo financija, odnosno država, piše list.
Vlada za autoceste traži najmanje 2,5 milijardi eura koncesijske naknade koja bi trebala biti isplaćena odmah, a koncesija bi trajala najmanje 30 godina. U koncesiju bi se dale samo sagrađene autoceste, što isključuje pravac Vc koridora od Svilaja do hrvatsko-mađarske granice i od Ploča do granice s BiH. Država bi preuzela sve kredite pa bi koncesionar dobio “čiste” autoceste koje bi održavao i njima upravljao. Danas u Europi koncesije na autoceste imaju javne tvrtke u vlasništvu države. No, prema mišljenju stručnjaka, hrvatska država nema financijske snage da preuzme takav model. Protivnici davanja autocesta stranim koncesionarima zagovaraju model prema kojemu bi se hrvatskim građanima, koji su i financirali gradnju, dala mogućnost da uplate potreban iznos koncesijske naknade. No, protivnici tog modela tvrde da u Hrvatskoj nema tog kapitala koji bi mogao isplatiti toliki iznos, piše list.
Vlada za autoceste traži najmanje 2,5 milijardi eura koncesijske naknade koja bi trebala biti isplaćena odmah, a koncesija bi trajala najmanje 30 godina. U koncesiju bi se dale samo sagrađene autoceste, što isključuje pravac Vc koridora od Svilaja do hrvatsko-mađarske granice i od Ploča do granice s BiH. Država bi preuzela sve kredite pa bi koncesionar dobio “čiste” autoceste koje bi održavao i njima upravljao. Danas u Europi koncesije na autoceste imaju javne tvrtke u vlasništvu države. No, prema mišljenju stručnjaka, hrvatska država nema financijske snage da preuzme takav model. Protivnici davanja autocesta stranim koncesionarima zagovaraju model prema kojemu bi se hrvatskim građanima, koji su i financirali gradnju, dala mogućnost da uplate potreban iznos koncesijske naknade. No, protivnici tog modela tvrde da u Hrvatskoj nema tog kapitala koji bi mogao isplatiti toliki iznos, piše list.
Izvor: Poslovni dnevnik
Autor: (pd)
Objavljeno: 17. 9. 2012.