HAC i ARZ otpustit će 500 ljudi i uštedjeti 360 milijuna kuna
(Novi list)
Ušteda kroz restrukturiranje
U zajedničku tvrtku-kćer bit će izdvojeni sektori održavanja i naplate cestarine koje bi kroz tri do pet godina trebalo postati samostalno podzeće i izaći na tržište
ZAGREB Do kraja 2015. godine iz Hrvatskih autocesta (HAC-a) i Autoceste Rijeka-Zagreb (ARZ) bit će otpušteno ukupno 509 ljudi, pri čemu 422 iz HAC-a, a 87 iz ARZ-a - otkrili su na prezentaciji restrukturiranja ovih poduzeća resorni ministar prometa, Siniša Hajdaš Dončić , prvi čovjek HAC-a Dražen Guštin i predsjednik uprave ARZ-a, Željko Denona . Ukupna ušteda na smanjenju broja zaposlenih iznosila bi oko 360 milijuna kuna.
Namjera je već do početka iduće godine iz obje firme, u jednu zajedničku tvrtku-kćer, kojoj ime još nije smišljeno, izdvojiti sektore održavanja i naplate cestarine, dakle neosnovne djelatnosti, a zatim ih organizirati u samostalno trgovačko društvo koje bi kroz naredne tri do pet godina radilo pod palicom HAC-a i ARZ-a, za njihove cestovne pravcem, a zatim potpuno samostalno na tržištu, nudeći svoje usluge i drugima.
Nakon tog prijelaznog razdoblja od nekoliko godina, više ni HAC niti ARZ neće biti obavezne usluge naplate i održavanja naručivati isključivo od izdvojene tvrtke-kćeri, već će se ona za svoje poslove morati boriti na natječajima koji se budu raspisivali. Dugoročno, namjera je i "matice", HAC i ARZ, ujediniti u jednu tvrtku, koja će se baviti projektiranjem i nadzorom autocesta, i pružati svoje usluge na otvorenom tržištu.
U HAC-u sada radi 2.800 ljudi, pri čemu bi do kraja ove godine iz tvrtke moralo, u prvom valu otpuštanja, otići 173 radnika, pri čemu njih 120 s otkazom ugovora o radu uz otpremninu, većina ostalih u prijevremenu mirovinu uz otpremninu. Iduće godine iz HAC-a bi otišlo još 103 radnika, nakon toga njih 105, a 2015. godine njih 131. U konačnici, te 2015. godine, HAC bi, kao "matica", imao svega dvjestotinjak zaposlenih, mahom projektanata i inžinjera, dok bi 2.180 ljudi, nakon što određeni broj ljudi bude i zaposlen, ostao u izdvojenoj tvrtki kćeri koja će, zajedno s izdvojenim održavanjem i naplatom iz ARZ-a, raditi na tim poslovima.
Autocesta Rijeka-Zagreb će u zasebnu tvrtku za naplatu i održavanje, koja će raditi zajedno s HAC-om, odmah poslati 577 ljudi, što znači da će u samoj "matici", ARZ-u, ostati njih 172. Do 2015. godine ukupno će, što iz matice, što iz odvojene tvrtke, otpušteno biti 87 ljudi, pa će u "matici" ostati njih 147, a u tvrtki-kćeri 515.
Na jučerašnjoj sjednici Valde usvojena je, inače, odluka da će javnim natječajem bit će odabran savjetnik za usluge monetizacije javnog duga vezanog uz poduzeća Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka-Zagreb.
Obrazloženje je ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Siniše Hajdaša Dončića da bi savjetnik trebao ponuditi nekoliko opcija monetizacije autocesta i to u roku od šest mjeseci, pa bi svi parametri za budućeg koncesionara mogli biti poznati u prvom kvartalu iduće godine. Savjetnički posao uključuje izradu financijske analize HAC-a i ARZ-a, model eventualnog objedinjavanja tih društava u jedinstveno trgovačko društvo, najpogodnije modele monetizacije, razradu financijskih modela, kao i određivanje glavnih strateških interesa Hrvatske. Ti interesi, koji se odnose na zadržavanje određenog broja radnika, standarde održavanja, daljnju izgradnju, cijene i dinamiku porasta cijena cestarina bit će ugrađeni u ugovor.
Premijer Zoran Milanović kazao je da će se o ovoj temi još dugo i temeljito razgovarati.
– Treba razmotriti sve financijske modele kako bi autoceste bile dobro i redovito održavane. Hrvatskoj autoceste jako puno znače, uz odgovarajuću razinu održavanja i financiranja te prometnice mogu trajati desetljećima. Pritom je važno vidjeti kako od njih imati što više koristi, kazao je Milanović. On je pritom gradnju autocesta iz prošlog desetljeća ocijenio kao milenijski projekt koji je uspješno proveden i financiran.
U obrazloženju odluke Vlade o mogućoj monetizaciji HAC-a i ARZ-a, prije svega je pribavljanje novca potrebnog za druge investicije u infrastrukturi, ali i rješavanje pitanja visoke zaduženosti HAC-a i ARZ-a, kojim bi se ukupni javni dug države smanjio za čak 14,6 posto. Procjene stručnjaka govore da je donja granica isplative cijene monetizacije autocesta svota od 2,5 milijardi eura, ali se također priželjkuje da ponuda bude na razini od 3 milijarde eura, dok bi eventualno trajanje koncesije moglo biti i duže od 30 godina.
Objektivno je teško očekivati da bi u današnjim recesijskim uvjetima moglo biti zainteresiranih za takvu investiciju, pa je jedina realnost privlačenje koncesionara u drastičnijem povećanju cestarine . Tu bi navodno aktualna bila opcija vezivanja cestarina uz stopu godišnje inflacije, čime bi se svakako drastično povećala cijena autocesta za krajnje korisnike. Primjerice, u posljednjih desetak godina cestarina je poskupjela samo jednom, bilo je to u lipnju, za 15 posto i samo za one koji nemaju ENC. Kad bi se uračunala prosječna inflacija u zadnjih desetak godina, računica bi pokazala da bi cestarine danas u Hrvatskoj bile barem 20-tak posto skuplje. Ako se tome pridodaju prognoze još drastičnije inflacije u idućim godinama očito je da bi monetizacija autocesta doista mogla donijeti veći priliv novca u državni proračun, ali samo preko leđa građana, odnosno svih korisnika autoceste, koji će ih skuplje i plaćati.