FAZ: Hrvatska ne ispunjava uvjete za punopravno članstvo
(Novi list)
Oštar ton njemačkog dnevnika
* EU povjerenik Štefan Fuele predstavio je izvješće monitoringa koje sadrži listu s 10 nedostataka koje bi Hrvatska trebala ukloniti prije nego postane punopravna članica Europske unije, a najveći nedostaci se odnose na stanje u državnoj upravi. Posljedica neispunjavanja uvjeta su moguće mjere koje idu od uvođenja monitoringa Hrvatske i nakon ulaska u EU pa sve do odgode datuma ulaska
BERLIN – Hrvatska ne ispunjava uvjete za punopravno članstvo u Europskoj uniji, a posljedica neispunjavanja uvjeta su moguće mjere koje idu od uvođenja monitoringa Hrvatske i nakon ulaska u EU pa sve do odgode datuma ulaska, piše u srijedu nadregionalni njemački dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) pozivajući se na izvore u Bruxellesu.
Kako nadalje na svojoj naslovnoj stranici piše FAZ, EU povjerenik Štefan Fuele bi u srijedu trebao predstaviti izvješće monitoringa koje sadrži listu s 10 nedostataka koje bi Hrvatska trebala ukloniti prije nego postane punopravna članica Europske unije. Najveći nedostaci se odnose na stanje u državnoj upravi koja, kako se navodi, »nije u dovoljnoj mjeri sposobna primijeniti pravne norme Europske unije«. Daljnji problemi se odnose na neučinkovito i sporo sudstvo, nedovoljno zaštićene granice kao i neriješene probleme u području brodogradnje.
Fuele: RH napreduje, a prije pristupanja mora ispuniti 10 zadaća
Europska komisija ocijenila je da Hrvatska nastavlja napredovati u usvajanju i provedbi europskog zakonodavstva, da dovršava usklađivanje s europskom pravnom stečevinom, te je identificirala deset zadaća koje Hrvatska mora ispuniti prije pristupanja, izjavio je danas povjerenik za proširenje Štefan Fuele.
»Hrvatska je nastavila napredovati u usvajanju i provedbi europskog zakonodavstva i sada dovršava usklađivanje s europskom pravnom stečevinom. Ali u današnjem izvješću o monitoringu jasno je identificirano 10 zadaća koje Hrvatska mora ispuniti prije pristupanja. Vrlo je važno da Hrvatska usmjeri pojačanu pozornost kako bi dovršila svoje pripreme na vrijeme tako da se to odrazi u završenom izvješću o monitoringu koje će Komisija predstaviti u proljeće 2013.«, rekao je Fuele pred Odborom za vanjsku politiku Europskog parlamenta.
Fuele je odmah nakon što je Komisija prihvatila tzv. paket proširenja otišao u Europski parlament kako bi članove vanjskopolitičkog odbora upoznao s tim dokumentima. Paket proširenja uključuje sveobuhvatno izvješće o monitoringu za Hrvatsku, izvješća o napretku sedam zemalja kandidata i potencijalnih kandidata te studiju izvodljivosti za Kosovo.
Deset zadaća koje je Fuele spomenuo odnose se na područja koja pokrivaju tri poglavlja – Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava i Pravda, sloboda i sigurnost.
Tih deset zadaća su: potpisivanje privatizacijskog ugovora za Brodosplit i poduzimanje potrebnih mjera kako bi se pronašlo održivo rješenje za brodogradilište 3. maj i Brodotrogir u cilju dovršenja restrukturiranje brodogradnje; provedba kratkoročnih mjera razrađenih u rujnu 2012. za jačanje učinkovitosti pravosuđa i smanjivanje broja zaostalih sudskih predmeta; prihvaćanje zakona kako bi se osigurala provedba sudskih odluka i smanjenje broja neprovedenih odluka; uspostava Povjerenstva za sukob interesa kako bi moglo započeti s radom; prihvaćanje novog zakona o pravu na pristup informacijama kako bi se pojačao pravni i administrativni okvir u području pristupa informacijama; prihvaćanje zakonskih akata kako bi se osigurala provedba zakona o policiji; dovršenje izgradnje graničnih prijelaza na neumskom koridoru; zapošljavanje graničnih policajaca u skladu s ciljanim brojem za 2012.; dovršavanje i usvajanje strategije o migracijama s jasno definiranim mjerama za integraciju najranjivijih skupina migranata; jačanje kapaciteta za prevođenje i reviziju pravne stečevine kako bi se ta zadaća ispunila do dana ulaska u EU.
»EU se zaklinjala da je naučila lekcije iz prošlosti po kojima nikad više u svoje članstvo neće primati koruptivne pseudo pravne države poput Rumunjske i Bugarske. Obećano je da će se u budućnosti svaku novu članicu stavljati pod povećalo. I što opet doživljavamo ovih dana, devet mjeseci prije planiranog ulaska Hrvatske u EU? Europska komisija predstavlja dugu listu nedostataka iako su pregovori s ovom zemljom okončani još prošle godine«, stoji u komentaru kojeg je potpisao Nikolaus Busse, politički dopisnik FAZ-a iz Bruxellesa.
BiH bi morala slijediti primjer Hrvatske
Povjerenik za proširenje Europske unije Štefan Fuele ocijenio je da izostanak dogovora političara iz Bosne i Hercegovine o reformama drži tu zemlju udaljenom od Europske unije i pri tome ih je pozvao da slijede primjer Hrvatske.
U autorskom osvrtu objavljenog u tiskanim medijima u BiH, Fuele je naveo da se zastoj u BiH događa u godini velikog napretka zemalja regije pri čemu je istaknuo primjer Hrvatske koja »odlučno napreduje k pristupanju Europskoj uniji 1. srpnja 2013. godine«.
»Da bi se politički približila Europskoj uniji i držala korak sa susjedima, upravo Bosna i Hercegovina mora preuzeti glavne korake, počevši tako da program Europske unije proglasi državnim prioritetom i to čvrsto potvrdi djelima. Njihov neuspjeh da postignu dogovor o modalitetima imenovanja članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine je za žaljenje, jer su zapravo građani Bosne i Hercegovine ti koji ispaštaju zbog odgađanja integracije s EU i propuštenih mogućnosti interakcije s ostalim Europljanima«, naveo je Fuele u osvrtu.
Podsjetio je kako su u lipnju najvažniji politički predstavnici Bosne i Hercegovine usuglasili Mapu puta k Europskoj uniji, s jasnim rokovima za postizanje dogovora o reformi ustava i drugim važnim pitanjima, što bi omogućilo stupanje na stanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te podnošenje vjerodostojnog zahtjeva za članstvo u Europskoj uniji.
»Alternativa je zabrinjavajuća zbog toga što podrazumijeva sve izraženiju isključenost iz ključnih događanja u Europi, te mogućnost nagomilavanja negativnog utjecaja na svakodnevicu njezinih građana i poslovnih subjekata. Europska unija želi da Bosna i Hercegovina postane njena članica. Putovanje bez viza, povećani trgovinski tokovi, više od 2,8 milijardi eura financijske pomoći Europske unije od 1995. godine te bilateralna pomoć država članica Europske unije su samo neki od primjera našeg angažiranja«, pojasnio je europski povjerenik za proširenje.
Ponovio je opredjeljenost institucija Europske unije da pomognu u pristupanju u članstvo opetujući da je ključna odgovornost na političkim liderima iz BiH.