Evo zašto je priča o zemlji izokrenutih vrijednosti postala pravi hit na internetu

Jedno kratko i ni po čemu neobično pitanje upućeno Vladi Republike Hrvatske, kao i kratak komentar kojeg je autorica prilijepila ispod upita, na internetu je ovih dana proslavilo do jučer anonimnu Mihaelu Vargašević, čiji je upit u kratko vrijeme postao pravi hit na internetu.

Što činite po pitanju nezaposlenih ove države na rubu propasti?

Mihaela je, da podsjetimo, Vladu upitala: ''Što činite po pitanju nezaposlenih ove države na rubu propasti'', a ispod pitanja postavila je i kasnije vrlo citirani komentar koji počinje riječima ''Ima na Balkanu jedna zemlja koja graniči sama sa sobom, gdje žive najljepše žene, a natalitet opada, gdje nezaposleni najviše rade, gdje na najplodnijoj zemlji žive ljudi koji gladuju, gdje vlakovi kasne po redu vožnje....'', a koji se u par dana brzinom munje proširio internetom.

Na Mihaelino pitanje Vlada je ubrzo odgovorila poručivši da je trenutno stanje u državio ''rezultat rada prethodne vlade i gospodarskih neaktivnosti'', što je izazvalo pravu buru negodovanja na Vladinoj facebook stranici, zbog čega su nekoliko dana kasnije iz Vlade nadopunili svoj odgovor mnogim manje-više nevjerodostojnim frazama koje govore o brojnim potezima koje su dosad učinili, a koji još nisu dali rezultate...

Santini: Na ovim je prostorima uvijek kriv netko prije mene

Budući da su mnogi portali već objavili komentar ''Ima na Balkanu jedna zemlja...'', odlučili smo otići korak dalje te pokušali istražiti pozadinu priče, odnosno utvrditi zbog čega su Mihaelino pitanje i komentar izazvali toliku pozornost građana i toliko odobravanje, te zašto je Vladino svaljivanje krivnje na svoje prethodnike u toliko mjeri razljutilo posjetitelje Vladine Facebook stranice.

- Na ovim prostorima je uvijek netko prije mene kriv, samo ja nisam. Premda je razumljivo da bi onaj tko se kandidira na izborima morao vjerovati da može bolje obavljati posao od svojih prethodnika, kod nas to nije tako. Potvrđuju to i Vladina opravdanja tipa ''oni prije nas su krivi za sve''. Jer ma koliko prethodna Vlada bila loša, nova se, ne mijenjajući ništa, sama svrstala uz svoje prethodnike. Pozivajući se na njih oni u stvari traže alibi za svoju nesposobnost i nedjelovanje – ističe u uvodu dr. Guste Santini, ugledni ekonomist koji podsjeća da su u Kukuriku koaliciji odavno znali da ne mogu izgubiti izbore, te su se zbog toga morali na vrijeme pripremiti za ono što ih čeka.

Da su bili spremni za preuzimanje vlasti, rezultati bi već bili vidljivi

- Da su imali spremnu poreznu reformu, koncepciju razvoja, već odabrane kadrove, odmah bi mogli početi raditi, pa bi se rezultati do danas itekako vidjeli. No oni su bili zatečeni, pa sad moraju pronaći ispriku za nedjelovanje. Ministar znanosti Željko Jovanović trebao bi biti najzaposleniji čovjek u državi, jer bi morao sve učiniti da znanstvenike uključi u razvoj, kako bi znanost bila okidač i zamašnjak promjena na bolje. Pitam se zar u Vladi ne misle da 400 profesora Ekonomskog fakulteta zna više o problematici javnih poduzeća od njih samih? Sudeći po njihovu ponašanju, uvjereni su da im znanstvenici ni ne trebaju. A dok je tako, bit će nam sve gore – napominje Santini, a svoju tezu potom pojašnjava na primjeru iznimno velikog broja poreznih dužnika.

- Čak 100.000 ljudi dužno je poreznoj upravi, što znači da u pitanju nije samo klijentelizam, već da u poreznom sustavu nešto ne štima. No, nitko iz Vlade ne pita stručnjake za mišljenje, zbog čega i nema porezne reforme i zbog čega ćemo nastaviti lagano propadati – zaključuje dr. Santini.

Za razliku od njega, dr. Slaven Letica nije se toliko bavio ekonomijom, već je iz svog sociološkog kuta analizirao popularnost pričice o ''zemlji u kojoj je baš sve izokrenuto''.

Letica: Umjesto da širi utemeljeni pesimizam, Vlada nas ubija svojim defetizmom

- U Hrvatskoj danas imamo mnogo kroničnih društvenih problema, čiji korijeni sežu daleko u prošlost, što znači da se za njih ne može okriviti isključivo ova, ali ni prethodna Vlada. Tu prije svega mislim na naslijeđe komunizma, rat i ratna stradanja, neracionalnu privatizaciju... Prebacivanjem sve krivnje na svoje prethodnike Milanovićeva Vlada samo bježi od odgovornosti za trenutnu situaciju. Druga stvar koja se može zamjeriti aktualnoj Vladi je njezin pesimizam i depresivnost kuju šire oko sebe. O tome sam ovih dana napisao esej pod naslovom ''Pigmalionov učinak''. Poznato je, naime, da učenici za koje njihovi profesor i njihove kolege pretpostavljaju da bi zbog određenih okolnosti mogli biti vrlo uspješni, obično i jesu uspješniji od drugih. Pozitivna očekivanja i optimizam, naime, obično rezultiraju uspjehom. Milanovićeva Vlada, međutim, svojim najavama još težih vremena, još jačeg stezanja remena, postiže antipigmalionov učinak, odnosno i sama potiče defetizam i beznađe – ističe istaknuti sociolog, te dodaje da bi vlast morala biti generator utemeljenog optimizma, a ne pesimizma.

Ekonomska depresija vodi u masovnu psihološku depresiju

- Mislim da je velika popularnost priče o ''zemlji na Balkanu'' koju ste mi pročitali rezultat masovne psihološke depresije izazvane dugotrajnom ekonomskom depresijom. Poznato je i iz povijesti da se ekonomska depresija najčešće pretvara u psihološku, zbog čega su i u doba velikih ekonomskih kriza iz dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoljeća mnogi ljudi dizali ruku na sebe, a zbog čega je Roosevelt kasnije rekao da je njegov najveći zadatak borba protiv straha. Mi nažalost nemamo Roosevelta. Na ključnim mjestima u Vladi imamo ljude koji nemaju potomke, te koji zbog toga nemaju odgovornost prema vječnosti, odnosno prema budućim generacijama. Vjerujem da su i zato toliki fatalisti te da i stoga na neki način prihvaćaju razmišljanje: prije mene potop, poslije mene potop – zaključuje dr. Letica, ne želeći otkriti na koje to osobe aludira.

Jednim dijelom s njim se složio i poznati psihijatar i psihoterapeut, dr. Vladimir Gruden, koji je ipak naglasio da ne potpisuje Letičinu tvrdnju da popularnost priče o izokrenutim vrijednostima govori o depresiji u Hrvata.

Gruden: Tko ako ne ja, i kada ako ne sada

- Ta je priča toliko popularna jer gotovo svi mislimo da je točna, ali se to ne usudimo glasno reći. To je, dakle, izvrsna dijagnoza stanja u Hrvatskoj, zbog čega se taj komentar tolikima i svidio. Mnogo toga je točno, a i lijepo je izrečeno, što znači da je autor priče pogodio i emocionalni dio. Nakon što smo utvrdili dijagnozu, trebali bi odrediti terapiju. U suprotnom bi, pokraj ovako nesigurne i uplašene Vlade, narod doista mogao utonuti u depresiju o kojoj govori Letica. Budući da su u Vladi i sami depresivni i nesigurni, budući da nude pesimizam, ne možemo od njih očekivati rješenja. Moramo si, dakle, pomoći sami. Sami bi se trebali organizirati i pronaći rješenje za svoje probleme. Postoji stara izreka koja to najbolje oslikava, a koja kaže: ''Tko ako ne ja, i kada ako ne sada''. Važno je znati da uvijek ima izlaz i da ga sami možemo pronaći, bilo da se svaka osoba može prilagoditi i staviti u postojeće pravne norme, bilo da se navikne da manje troši kako bi obitelj mogla preživjeti – podvlači dr. Gruden, koji se potom složio s Letičinom tezom prema kojoj su ljudi bez potomaka manje empatični i manje odgovorni prema budućnosti.

Oni koji nemaju djecu, manje misle na druge ljude i na budućnost