EU nije zadovoljan: Vrijeme vam je isteklo, počnite napokon raditi!

– Prije nekoliko mjeseci, vrijeme je radilo u korist Hrvatske. Sad radi protiv nje. Tako nam, sažeto, opisuju diplomati situaciju kako je vide u Bruxellesu. Pola godine prije planiranog ulaska Hrvatske u punopravno članstvo EU, lista primjedbi ne zvuči nimalo bezopasno.

Čuli su i uživo

Sloveniju ste podcijenili, upozoravaju. Štoviše, iz diplomatskih izvora doznajemo da je i povjerenik za proširenje Štefan Füle nezadovoljan i kritičan prema načinu kako Hrvatska pristupa tom bilateralnom problemu. Doznaje se kako je barem jedan od hrvatskih sugovornika za nedavna Füleova posjeta Hrvatskoj uživo čuo tu primjedbu. Jučer je slovensko Delo pak objavilo kako je objava navodnog plana za rješavanje Ljubljanske banke samo spin, plasiran da se odvuče pažnja s gorućih ekonomskih pitanja. Potpuno je jasno da Slovenija zloupotrebljava i želi naplatiti Hrvatskoj ulazak u EU, a cijena je dug Ljubljanske banke. Bez obzira na to, u Europskom vijeću većinsko je mišljenje da Hrvatska – a ne Slovenija – ima problem.

Davanje prostora financijskim stručnjacima dobar je potez, no vruć je krumpir stavljen u ruke onima koji nemaju mandat za stvarno rješavanje problema. Većina diplomata misli da se problem treba rješavati na primjerenoj razini. Za prošle slovenske i hrvatske vlade, to su bili – premijeri. Osim diplomatskog ugleda i mogućeg pritiska, Slovenija nema što izgubiti blokadom Hrvatske. Osim što bi neratifikacija ili kašnjenje s ratifikacijom zbog mogućih prijevremenih izbora, koji ne bi bili mrski premijeru Janezu Janši, značilo da ne bismo dobili novac predviđen iz fondova EU (više od pola milijarde eura za drugu polovinu 2013.), već bismo nastavili koristiti pristupni fond IPA. Iznos bi bio isti ili sličan za ovu godinu – oko 160 milijuna eura. Moguća odgoda ulaska loše bi utjecala na kreditni rejting.

Ulazak Hrvatske u EU, kažu nam, gledaju kao potencijalno svijetlu točku kojom bi Hrvatska – kad uđe na zajedničko tržište - bila prisiljena igrati po pravilima. I dalje se izrazito loše govori o izrazito lošoj investicijskoj klimi. Kako doznajemo, nekoliko njemačkih tvrtki, srednje veličine, pokušalo je uložiti u Hrvatskoj, ali su zbog birokratskih problema odustale.

– Pogodite koliko će ih sada doći iz Njemačke – govore nam. Imidž države neprijateljski raspoložene prema investicijama je duboko ukorijenjen među diplomatima i u Bruxellesu. U krajnjoj liniji, bez obzira na sve, MOL je velika strana tvrtka koja je (bila) pod iznimnim političkim pritiskom. Takvo što se ne radi, kažu. Bruxelles bi volio napokon vidjeti reforme na koje je upozoravao. Isto kao i Amerikanci, koji su iznervirani inertnošću i zatvorenošću Hrvatske. Traži se fleksibilnije radno zakonodavstvo i trošenje ne preko svojih granica, tzv. Merkeličino šparanje.

Prijevremeni izbori

– Nemamo sugovornike koji poznaju funkcioniranje Unije – kažu nam. Zabrinjavajuće je da se ista primjedba povlači od početka mandata ove vlade. Bruxelles joj je dao vremena, ali ono istječe. Usto, ekonomist iz jedne od najcjenjenijih procjeniteljskih agencija, nimalo politički, kaže: