Državne agencije nisu smanjile potrošnju: rastrošnost nije obuzdao ni Linić
(Novi list)
Nitko im ništa ne može
Agencije će u ovoj godini potrošiti 1,35 milijardi kuna, odnosno 150 milijuna kuna više nego u prošloj godini, a, iako su troškovi zaposlenih smanjeni za 35 milijuna kuna, plaće nisu smanjene
Potrošnju 35 državnih agencija , koje su direktno na proračunu, nije uspjela obuzdati ni sadašnja Vlada, odnosno ministar financija Slavko Linić koji je za ovu godinu izradio 3,4 milijarde kuna manji državni proračun. Agencije će u ovoj godini potrošiti 1,35 milijardi kuna, odnosno 150 milijuna kuna više nego u prošloj godini. S druge strane troškovi zaposlenih u agencijama smanjeni su za 35 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu, ali još uvijek čine trećinu proračuna agencija i nekoliko zavoda.
Ako je suditi po proračunu u ovoj godini, u odnosu na potrošnju u 2012., nisu smanjeni troškovi zaposlenih na plaćama, ali su niže stavke na ostalim naknadama i tu je država planirala uštedjeti spomenutih 35 milijuna kuna. Kolike je limite Vlada dala agencijama za troškove intelektualnih usluga na koje je lani potrošeno gotovo 104 milijuna kuna, iz proračunskog plana nije vidljivo i za to će trebati pričekati izvješće o izvršenju proračuna za ovu godinu, jer je tek taj dokument otkrio da su u 2011. godini agencije na kupnju intelektualnih usluga potrošile 128 posto više novca nego godinu dana ranije.
Na primjedbu kako raste potrošnja novca u agencijama, naši sugovornici iz Vlade objašnjavaju da su njihovi budžeti sačinjeni na osnovu plana za 2011. godinu te da se uglavnom kreću na toj razini, ali da je izvršenje proračuna, kojeg Vlada nije imala u veljači kad je planirala ovogodišnji budžet, pokazalo kako većina agencija u prošloj godini nije potrošila novac koji je imala na raspolaganju.
– To je i dobro i loše, neki su štedjeli i to je pohvalno, ali neki nisu potrošili novce predviđene za pojedine projekte i to nije dobro, kaže naš sugovornik iz Vlade. Otkriva i to da priča s agencijama nije ni izbliza završena, jer svi ministri znaju da su odgovorni za one koje su u njihovom resoru i da moraju kontrolirati njihovu potrošnju pa i to treba li Hrvatskoj baš svaka agencija koja se nalazi u okviru proračuna pojedinog ministarstva. Pod upitnikom tako, tvrdi naš izvor, nisu jedino one agencije koje Hrvatska mora imati prema europskoj regulativi, pogotovu one koje moraju osigurati povlačenje novca iz EU fondova. U Vladi se brane i time da su baš pojedine agencije osnovane zbog EU-a i da su u prošloj godini tek počele s ekipiranjem, a da se u ovoj godini vide pravi troškovi njihova rada.
– Mi u Ministarstvu financija nismo radili proračun za svaku pojedinu agenciju, nego su to činila »njihova« ministarstva i ona su dužna provjeriti kako stvari funkcioniraju. No, kad se počne razgovarati o kolektivnim ugovorima i pravima u javnom sektoru to neće moći zaobići ni agencije, a pogotovo će se voditi računa o tome da su u pojedinim agencijama plaće veće od onih u državnoj upravi makar se one isplaćuju iz istog proračuna, kaže naš sugovornik iz Ministarstva financija.
Da ni nova Vlada nije imuna na osnivanje »svojih« agencija govori i to da je dosad osnovala novi Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, koji bi se za početak trebao financirati iz proračuna Ministarstva gospodarstva, a nadalje iz iz naknada za pripremu i vođenje investicija i drugih sredstava ostvarenih svojom djelatnošću. To je izazvalo dosta upitnika jer bi na kraju sredstva za rad Centra trebale osigurati zapravo državne tvrtke, pa ispada da gospodarstvo opet financira državnu administraciju. Uz to na početku mandata osnovan je i Ured za trgovinsku politiku, koji će u ovoj godini koštati 15,5 milijuna kuna, od čega će oko 12 milijuna kuna otići na plaće i naknade.
Izvor: Novi list
Autor: Jagoda Marić
Foto: Sergej DRECHSLER
Objavljeno: 19. 5. 2012.