Domaće autoceste u koncesiju za spas državnog proračuna

ZAGREB - Prema zadnjem revidiranom prijedlogu za monetizaciju hrvatskih autocesta, koji bi se danas trebao naći na užem kabinetu Vlade, izvjesno je kako će biti usvojena odluka o raspisivanju međunarodnog natječaja za koncesioniranje ukupno 1.024 kilometra autocesta u Hrvatskoj. Službeno bi odluka o natječaju trebala uslijediti idućega tjedna na sjednici Vlade i to bi trebao biti početak dugotrajne i komplicirane procedure u kojoj bi najranije sredinom 2014. mogao biti odabran najbolji ponuditelj, dok bi financijsko zaključenje posla trebalo očekivati u jesen iste godine. Na najzanimljivije pitanje koliko će trajati koncesija i kakva ponuda može biti prihvatljiva, mišljenje je u svom elaboratu ponudio savjetnik za monetizaciju Erste Group Bank, Deloitte Savjetodavne usluge i Wolf Theiss Rechtsanwälte, koji je analizirao tri različita modela monetizacije, te najboljim ocijenio i preporučio upravo koncesiju na razdoblje od 30 do 50 godina.

Koncesijska naknada procijenjena je u rasponu od 2,4 do 2,9 milijardi eura za trajanje koncesije od 40 godina, odnosno do 3,2 milijarde eura za maksimalno razdoblje koncesije od 50 godina, iznos plativ nakon sklapanja ugovora o koncesiji, koji bi mogao biti potpisan u ljeto iduće godine. Savjetnici hrvatske Vlade naznačili su kako bi to bila uvjerljivo najveća investicija u Hrvatskoj u njezinoj povijesti.

Hoće li se ona dogoditi ili ne, teško je predvidjeti, unatoč čvrstoj namjeri Vlade. Natječaj izvjesno neće biti dočekan s odobravanjem u dobrom dijelu javnosti, koja će ove jeseni biti pozvana na referendum Nezavisnog cestarskog sindikata protiv monetizacije. Taj sindikat okuplja široku platformu sindikata i civilnih udruga kako bi u listopadu prikupili dovoljan broj potpisa protiv monetizacije autocesta i prodaje bilo kojeg strateški važnog državnog dobra u budućnosti bez suglasnosti građana na referendumu. Predsjednik tog sindikata Mijat Stanić procjenjuje kako će biti prikupljeno 800.000 potpisa, a možda i više, slično kao što je bilo u slučaju ZOR-a.

- Nećemo uključivati ni jednu političku stranku ni Crkvu. Referendumsko pitanje bit će formulirano tako da se građani izjašnjavaju o tome jesu li protiv da država prodaje i daje u koncesiju strateška državna dobra bez prethodne suglasnosti građana na referendumu, a to znači da nije riječ samo o autocestama, nego svim strateškim resursima, vodama, šumama, energetici, plovnim putevima, željeznici, itd. Kad uzmemo u obzir loša iskustva s raznim privatizacijama i koncesijama, od banaka do autocesta, očito je zašto treba pitati građane što misle o takvim ključnim temama, a to je onda i sasvim konkretan i ozbiljan iskorak prema direktnoj demokraciji, ističe Stanić, koji smatra da je bolje rješenje reprogramiranje dugova kako bi se premostilo iduće najteže razdoblje za povrat kredita. Također smatra kako je mnogo bolje ponuditi prodaju dionica ili javnih obveznica građanima koji imaju značajnu štednju u bankama, ali nemaju gdje investirati.