'Dolaze nam ljudi koji po dva dana nisu ništa jeli'

Član našeg stručnog tima Krešimir Sever kaže da je ta brojka u stvarnosti daleko veća jer su podaci relativno stari, ali i zbog činjenice da su "prenapregnuta" i nedosljedna mjerila kojima se određuje granica siromaštva. Podsjeća da prema raznim istraživanjima čak tri četvrtine kućanstva u Hrvatskoj ima problema s podmirenjem osnovnih životnih troškova.

Krešimir Sever: "Veliki je problem u Hrvatskoj što jedan dio građana živi na krajnjoj granici rizika potonuća u siromaštvo, a oni se statistički ne ubrajaju u kategoriju siromašnih. U tom smislu problem su oni koji rade, a ne primaju plaću, potom oni koji primaju minimalnu plaću, ali i oni koji primaju prosječnu plaću, ali im ona nije dovoljna za pokriće osnovnih životnih potreba", kaže Sever ističući da prosječna hrvatska obitelj (3,2 člana) s ostvarenim prihodima (1,5 prosječna plaća) uspijeva zadovoljiti svega oko 75 posto realnih potreba.

Da je situacija iz dana u dan sve teža potvrđuju u Caritasu Zagrebačke nadbiskupije, gdje neprestano bilježe povećan broj pismenih i osobnih kontakata kojima se traži pomoć. Telefoni Caritasove socijalne službe ne prestaju zvoniti, a pred njihovim vratima, u svako doba dana uvijek ima onih koji čekaju pomoć.

U krizi porastao broj donatora

U moru loših, dobra vijest je što se u posljednjih nekoliko kriznih godina broj donacija i broj donatora povećao za oko 20 posto.

"Čini se da solidarnost naših sugrađana raste proporcionalno rastu krize. Ljudi imaju manje, ali unatoč tomu spremni su to što imaju podijeliti s onima kojim imaju još manje ili nemaju ništa. Socijalnu osjetljivost iskazuju jednako fizičke i pravne osobe. Doduše kod pravnih osoba riječ je uglavnom o manjim i srednjim poduzetnicima", kaže za Danas.hr Zvonko Erceg, tajnik Caritasa Zagrebačke nadbiskupije. Od donatora izdvaja trgovački lanac Lidl, s kojim Caritas surađuje na projektu "Socijalna košarica – podjela pomoći u naravi". Tijekom trogodišnje suradnje ova tvrtka je Caritasu darovala robu vrijednu više od 6 milijuna kuna, uglavnom prehrambene proizvode.

Još jedan veliki trgovački lanac (koji je želi ostati anoniman) Caritasu svakodnevno daruje kruh i pecivo, a, ističe Erceg, imaju i vrlo dobru suradnju sa zagrebačkim poduzetnicima i obrtnicima koji već dvije godine sudjeluju u Caritasovoj akciji "Dobro se dobrim vraća". Akcija se odvija na način da 56 poduzetnika preko Caritasa besplatno daju svoje usluge ljudima kojima je potrebna pomoć.

U ovim teškim vremenima i država je pomogla Caritasu donacijom prehrambenih proizvoda iz robnih zaliha. No, ističe Erceg, mogla bi puno više učiniti promjenom zakonodavnog okvira koji bi donatorima olakšao darivanje proizvoda i na taj ih način dodatno potaknuo na socijalno poduzetništvo i socijalnu osjetljivost.

To potvrđuje i Štefica Čučak, predsjednica osječke udruge Rijeka ljubavi, koja kaže da, za razliku od prijašnjih godina, trgovački centri više ne doniraju robu koja je pred istekom roka trajanja jer i na takve donacije moraju plaćati porez.

Dok aktualni zakonodavni okviri tjeraju tvrtke da robu bacaju u smeće, brojni Hrvati gladuju.

Sve više samoubojstava

"Situacija je katastrofalna i neizdrživa, sve je više gladnih. Do nas dolaze ljudi koji po dva dana nisu ništa jeli. To su strašne stvari, nemaju za hranu niti imaju odjeću. Sve je više gladnih u Osijeku i na području Osječko-baranjske županije, sigurno smo najugroženiji u cijeloj zemlji", kaže Čuček ističući da je zbog neimaštine na ovom području sve više samoubojstava.

Osječka udruga Rijeka ljubavi pomaže 239 obitelji, a najugroženije su one s više djece, samohrane majke, kronični bolesnici i umirovljenici koji imaju male mirovine, kaže Čučak. Osim kroz akcije koje sami organiziraju, Rijeka ljubavi donacije dobiva i od Crvenog križa, Banke hrane iz Rijeke, a ususret im izlazi i Grad Osijek. Čuček poziva sve koji su u mogućnosti da se jave, jer, kaže, u ovom trenutku svaka je pomoć dobrodošla.

Predsjednica Udruge splitske Udruge Most