Demografi upozoravaju: Hrvati ne trebaju dulje raditi za penziju, ionako žive prekratko!
(Jutarnji list)
TRAJANJE ŽIVOTA U HRVATSKOJ I EU
ZAGREB - Hrvatska nema nikakvih demografskih opravdanja za povećanje dobne granice za odlazak u mirovinu jer nije točno da slijedimo europske demografske trendove: Hrvati žive kraće od većine zapadnoeuropskih naroda te su u poznijim godinama mnogo lošijeg zdravlja.
Zaključak je to dr. Ivana Čipina s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, koji je na jučerašnjoj tribini o demografskim problemima Hrvatske u organizaciji Matice hrvatske održao prezentaciju o očekivanom trajanju života u Hrvatskoj i EU.
Poražavajući rezultati
Očekivano trajanje života za žene rođene 2010. godine u Hrvatskoj je 79,9 godina, čime smo se smjestili na poražavajuće 25. mjesto od promatranih 30 država, a za muškarce 73,5 godina, čime je Hrvatska rangirana na 23. mjestu. Kad bi se očekivana životna dob za žene u Španjolskoj, gdje je ta dob 85,3 godine, danas zamrznula i ne bi rasla, Hrvatskoj bi trebalo 25 godina da je dostigne. Da bi muškarci dostigli Švicarce, kojima je očekivani životni vijek 80,3 godine, trebalo bi im 30 godina.
Europski trendovi
- Kad govorimo o dobi za mirovinu, relevantniji je podatak o očekivanom trajanju života nakon 65. godine. Hrvatice koje su 2010. godine imale 65 godina, mogu očekivati da će živjeti još 18,2 godine, a muškarci 14,6 godina. Europski je prosjek 21 godina za žene i 17,4 godine za muškarce. Još je relevantniji podatak o očekivanim godinama zdravog života nakon 65. godine. Taj je podatak prošli mjesec prvi put objavljen za Hrvatsku i porazan je: i žene i muškarci u Hrvatskoj mogu očekivati 6,4 godine zdravog života i pri dnu smo europske ljestvice - kaže dr. Čipin, upozoravajući kako je očito da demografski u svjetlu mirovinskih reformi Hrvatska ne slijedi europske trendove.
Populacijska politika
Demografi su upozorili da Hrvatska već desetljećima u praksi ignorira činjenicu da je iz godine u godinu stanovnika sve manje, a da najrapidnije opada udio djece.
- To je strateško društveno i ekonomsko pitanje kojeg smo bili svjesni već 1971. godine, kad smo zajedno s Danskom imali najnižu stopu nataliteta u Europi. Danska je danas pri vrhu, a gdje smo mi? I mi takav trend možemo promijeniti, ali samo ako donesemo dugotrajnu obiteljsku i populacijsku politiku koja neće ovisiti o političkim bojama na vlasti - istaknula je akademik dr. Alica Wertheimer Baletić.
Njezin kolega dr. Jakov Gelo, pročelnik Katedre za demografiju, istaknuo je da će danas Hrvatska biti manja za 40 stanovnika, koliko ih svaki dan umre više nego što se djece rodi. Usporedio je Irsku i Hrvatsku, koje su 2005. godine imale isti broj stanovnika. Danas se u Irskoj godišnje rađa 75.000 djece, a u Hrvatskoj oko 40.000. Hrvatska ima negativan prirast jer se oko 10.000 ljudi godišnje manje rodi nego što ih umre, dok se u Irskoj rađa 45.000 beba više. Takav se razvoj pripisuje kvalitetnoj populacijskoj politici i dokaz je da se negativni trend može promijeniti.
Povoljna slika
Od 12 najrazvijenijih europskih zemalja, istaknuo je dr. Anđelko Akrap, sveučilišni profesor i predsjednik Odjela za demografiju Matice hrvatske, devet ih iz istog razloga ima vrlo povoljnu demografsku sliku.