Daleko iza EU: Hrvatska po korupciji u društvu Kube i Omana

Prema indeksu percepcije korupcije Hrvatska je ove godine sa skupljenih 46 bodova daleko ispod prosjeka EU od 63,6 boda. Lošije od Hrvatske među zemljama EU samo su Rumunjska, Italija, Bugarska i Grčka.

Na ljestvici od 176 država Hrvatska je zauzela 62. mjesto. Indeks se mjeri od 0 (potpuna korupcija) do 100 (bez korupcije) te se zbog nove metodologije ne može uspoređivati s prethodnim godinama jer su tada ocjene bile od 0 do 10.

- Naše mjesto na listi više nije bitno, uvedena je sofisticiranija metoda da se može bolje mjeriti napredak. Možemo, primjerice, biti i 150. na listi s 90 bodova - kazao je Zorislav Antun Petrović iz Transparency Internationala.

Najbolji Danska, Finska i Novi Zeland

Najbolje ocijenjene zemlje u ovogodišnjem istraživanju su Danska, Finska i Novi Zeland sa 90 bodova, dok su najlošije Afganistan, Somalija i Sjeverna Koreja sa samo 8 bodova.

U regiji koja ne obuhvaća Sloveniju, Hrvatska je zauzela prvo mjesto, a iza nas je Makedonija sa 43 boda, BiH sa 42 boda, Crna Gora sa 41 bodom, Srbija sa 39, Kosovo sa 34 i Albanija sa 33 boda. Od naših ostalih susjeda Slovenija je sa 61 bodom na 37. mjestu, Mađarska sa 55 bodova na 46. mjestu, a Italija sa 42 boda na 72. mjestu.

Ispred nas Kuba i Oman

Hrvatska je po bodovima jednaka Slovačkoj, a za bod ili dva ispred nas su države kao što su Kuba, Jordan, Namibija i Oman, dok su iza nas Gana, Lesoto i Kuvajt.

Indeks "ne mjeri broj slučajeva korupcije s kojima se susreću građani ni korumpiranost nekog specifičnog sektora, već predstavlja percepciju o korumpiranosti javnih dužnosnika i službenika poslovnih ljudi, analitičara i savjetnika vlada i međunarodnih institucija. Pojedini sudski procesi ili skandali stoga imaju malo utjecaja na indeks".

"Vlasti moraju povećati otvorenost tijela javne vlasti"

Hrvatska je bila obuhvaćena u osam istraživanja, uz raspon ocjena od 32 do 54. U ovim istraživanjima svoja mišljenja o korumpiranosti svih razina rada tijela javne vlasti dali su stručnjaci, predstavnici institucija i poslovnih ljudi.

"Ako žele suzbiti korupciju na razinu koja neće ugrožavati poštenu tržišnu utakmicu i daljnji razvoj u svim segmentima društva, vlasti moraju uključiti antikorupcijske mjere u sve postupke donošenja odluka i povećati otvorenost i odgovornost tijela javne vlasti prema građanima, uz primjenu preglednih procedura u radu tijela javne vlasti. Potrebno je regulirati aktivnosti lobiranja, a javnu potrošnju i javno ugovaranje podvrgnuti snažnijoj kontroli", napisao je u priopćenju predsjednik Transparency Internationala Hrvatska Nikola Kristić.