Crno nam se piše: Europska banka snizila prognoze rasta za Hrvatsku! Kulić: Bit će i gore od toga!
(Index.hr)
NAJNOVIJE prognoze gospodarskih aktivnosti Europske banke za obnovu i razvoj Hrvatskoj ne donose dobre vijesti. Naime, kako stoji u najnovijem izvještaju EBRD-a, za ovu godinu se prognozira pad aktivnosti od 1,2 posto, nakon čega bi sljedeće godine napokon trebao uslijediti oporavak i to uz stopu rasta od 1,5 posto.
Na taj je način EBRD ozbiljno snizio prognoze koje je davao tijekom svibnja, kada se predviđalo da će BDP pasti za oko 0,6 posto. Prema ocjeni EBRD-a, gospodarska situacija u Hrvatskoj očigledno se pogoršava, a BDP u dva posljednja tromjesečja konstantno opada.
"Što se tiče rasta u preostalom dijelu godine, njega ili neće biti ili će biti negativan, a odražavat će općenito nedostatnu konkurentnost gospodarstva. Međutim, potpisivanje sporazuma o pristupanju EU krajem prošle godine i realistični izgledi za punopravno članstvo sredinom 2013. godine pozitivni su signali za srednjoročno razdoblje i mogli bi pomoći u oživljavanju povjerenja i ulaganja", stoji u izvješću EBRD-a.
Ekonomski stručnjak Slavko Kulić: Bit će i gore od toga
"Bit će i gore od toga. Samo naši vjerovnici znaju kako mi stojimo. Ovo što su prognozirali je optimistična procjena, oni nam podilaze kako ne bi skrenuli s puta dužničke doktrine. Moje je mišljenje da će pad biti daleko veći i da rejting koji smo imali do sada, takozvani rejting za kojeg oni također znaju da ne postoji, će nas sve dublje vući u provaliju", rekao je ekonomski stručnjak Slavko Kulić.
Vladine prognoze o rastu i investicijama Kulić odbacuje i savjetuje argentinski model. "Da budemo na 5 do 10 godina strpljivi i da ono što je preostalo podijelimo s tim da povećamo produktivne snage rada. Znači, nije problem u potrošnji već u stvaranju novih dodanih vrijednosti", pojašnjava Kulić.
Novotny: Vlada je bila nedovoljno pripremljena
Za ekonomskog analitičara Damira Novotnyja - očekivano. "Prognoze je ranije revidirao HNB, svi pokazatelji našeg gospodarstva upućuju na pad, kućanstva ne troše, poduzeća su iscrpila rezerve."
"Vlada je po mom mišljenju bila nedovoljno pripremljena za ovakav razvoj i ovakve trendove u gospodarstvu", ističe Novotny.
"Prostor se može i mora tražiti u jačanju privatnog sektora, privlačenju stranog kapitala, mobiliziranju domaćeg kapitala, kojeg ima, međutim značajan broj mjera ekonomske politike išao je u suprotnom smjeru", smatra bivša ministrica financija, HDZ-ova Martina Dalić.
I Novotny spas vidi u investicijama i to po uzoru na Slovačku i Srbiju, koje su lani privukle 4 milijarde eura, odnosno milijardu i pol, a mi tek 200 milijuna.
"Zaokret se mora vidjeti u pristupu i poticanju investicija u privatnom sektoru, kao što je to napravila primjerice srbijanska Vlada prije nekoliko godina i Vlada Slovačke Republike prije ulaska u Europsku uniju", ističe Novotny.
Da je krajnje vrijeme za akciju i brze rezultate pokazuju i najave kreditnih kuća od kojih možemo očekivati snižavanje jedva zadržanog rejtinga. Moody’s bi nam ga s ocjene BAA3 trebao spustiti na C.
Agencija reže i znatno jačima, pa je snizila prognozu rejtinga Njemačke, Luksemburga i Nizozemske, ali i Europskog fonda za financijsku stabilnost iz stabilne u negativnu. Rast gospodarstva od 1,5 posto, EBRD nam pak predviđa tek dogodine. Čini se da u pozitivne brojke vjeruje samo Vlada. Doduše, i ministar financija Slavko Linić smanjio je očekivanja.
"Još uvijek pozitivne, ali očito ne u visini od 0,8 kako smo predvidjeli. Na nama je da pokušamo sustići vrijeme i da u drugom polugodištu, barem u tom dijelu pokrenemo dio investicija i okrenemo te negativne trendove", rekao je Linić.
No, oporba nije optimistična.
"Ne očekujem i ne smatram realnim da bi u drugom dijelu godine moglo doći do značajno pozitivnih trendova koji bi nadvladali ovo što se zbivalo u prvoj polovici godine", zaključuje Dalić.
Situacija kritična u cijeloj regiji, svijetle točke samo Poljska i Slovačka
Prognoze rasta Europske banke za obnovu i razvoj snižene su za područje cijele regije na kojoj ona djeluje, a kao glavni razlog navodi se kriza u eurozoni, čiji se negativni učinci neizbježno šire i prema zemljama istočne Europe. Tako se predviđa oštro usporavanje gospodarskog rasta u ovoj godini - gotovo 2 posto manje nego u istom razdoblju protekle godine. Ipak, sljedeće godine očekuje se blagi porast gospodarskih aktivnosti i rast ukupnog BDP-a regije od oko 3,2 posto.
Kao svijetle točke EBRD izdvaja Poljsku i Slovačku, a u istoj ili sličnoj situaciji kao i Hrvatske ove i sljedeće godine bit će i Slovenija te Mađarska.