Cestari prijete: Tražit ćemo referendum ako država ne odustane od koncesioniranja autocesta
(Novi list)
Protiv rasprodaje strateške imovine
Ako Vlada do 16. srpnja ne odustane od davanja autocesta pod koncesiju, Nezavisni cestarski sindikat pokrenut će ujesen, skupa s drugim zainteresiranim udrugama, akciju prikupljanja potpisa, najavio je predsjednik sindikata Mijat Stanić
ZAGREB Nezavisni cestarski sindikat najavio je da će pokrenuti akciju prikupljanja potpisa za referendum protiv davanja autocesta u koncesiju. Referenduma neće biti jedino ako Vlada do 16. srpnja odustane od koncesije.
– Ukoliko Vlada ne odustane od davanja autocesta pod koncesiju, Nezavisni cestarski sindikat zajedno s ostalim sindikatima, udrugama i zainteresiranim pojedincima pokreće akciju prikupljanja potpisa za referendum protiv koncesije – kazao je Mijat Stanić, predsjednik sindikata.
U prikupljanje potpisa krenulo bi se u desetom mjesecu. U sindikatu, naime, ni na koji način ne žele pokvariti i ometati turističku sezonu. Referendumsko pitanje glasilo bi: »Jeste li za to da Vlada bez suglasnosti građana putem referenduma ne može prodavati, davati u koncesiju i monetizirati stratešku državnu imovinu (autoceste, plovne putove, vode, šume...)«.
Stanić smatra da će prikupljanje potrebnog broja potpisa biti najlakši dio posla. Ističe pri tom kako im podstrek da krenu u referendumsku akciju nije dalo uspješno prikupljanje potpisa inicijative »U ime obitelji«, a i ne boje se da bi pitanje koncesije autocesta moglo građanima biti manje atraktivno od pitanja definicije bračne zajednice. Pri tom podsjeća kako su u Sindikatu referendum najavili još prošle godine.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever naglasio je kako država ne može davati pod koncesiju nešto što je vlasništvo građana, a da građane ništa ne pita. Pri tom je pobrojao ono što smo od strateške imovine već rasprodali – banke, naftu, telekomunikacije i ono što polako odlazi – autoceste, voda i zemljište. Gdje je kraj, pita se Sever.
Stanić je istaknuo kako su autoceste izgrađene sredstvima građana kao razvojni, a ne komercijalni projekt. Rečeno je i kako su dosadašnja iskustva s koncesijama autocesta negativna; cestarina je skuplja od 70 posto do čak 230 posto, zbog skupih cestarina pojačan je promet po lokalnim cestama, niži je standard održavanja, a država subvencionira eventualni gubitak koncesionara, koji pak ne plaća PDV. Ako bi, pak, koncesionar uzeo u koncesiju samo profitabilne dionice, kako se neslužbeno priča, mogao bi godišnje zaraditi i do 1,2 milijarde kuna, tvrde sindikalci. Stoga se pitaju, zašto umjesto konecesionara ne bi zarađivali građani ili država. Da mogućnosti zarade itekako ima, ilustrirali su i činjenicom da do sada, primjerice, nitko nije naplaćivao korištenje duge mreže optičkih niti koje su položene uz autocestu.