S njim se slaže i zastupnik Josip Kregar, koji je napomenuo da Ustav propisuje da o promjeni Ustava odlučuje Sabor dvotrećinskom većinom glasova.

- Ta odredba ključna je u ovom trenutku. Zastupnici, već prema cjelini Ustava, nemaju obvezu i moraju odlučivati prema svojoj volji, uzevši naravno u obzir i rezultate referenduma. Meni je jasno da u Ustavu piše da su rezultati referenduma obavezni, ali ta kontradikcija svakako ne treba biti protumačena da svaki referendum i svaka točka o kojoj bi se referendumom odlučilo, ulazi neposredno u ustavni tekst. To bi bio paradoks jer imamo predviđeni način i većinu za promjenu Ustava - izjavio je Kregar.
 

KREGAR: U Ustavu piše da su rezultati referenduma obavezni, ali ta kontradikcija svakako ne treba biti protumačena da svaki referendum i svaka točka o kojoj bi se referendumom odlučilo, ulazi neposredno u ustavni tekst

Čini se kako se kriza vezana uz referendum, i promjenu Ustava zahuktava. Za pravne stručnjake je sve jasno. Ustav će se moći mijenjati ili referendumom ili pak dvotrećinskom većinom u Saboru.

Štoviše, reći će vam da sve piše u Ustavu, a to se danas u ovo elektroničko vrijeme lako provjeri.

Naime, nakon što je inicijativa 'U ime obitelji' objavila da ima pola milijuna potpisa za raspisivanje referenduma kojim bi se u Ustavu brak definirao kao zajednica muškarca i žene, dužnost Ministarstva uprave je prekontrolirati sve potpise.
 

SMERDEL: Što se tiče ishoda referenduma, on je jasan, nitko tko je dao potpis nije svoj glas dao Vladi nego građanskoj inicijativi. Sve to je sada namjerno stvaranje krize

Ako bude prikupljen dovoljan broj potpisa, saborski Odbor za Ustav zatražit će od Ustavnog suda procjenu ustavnosti referendumskog pitanja. Odluči li Ustavni sud da je sve u redu, raspisuje se referendum. No sada se javlja kriza, jedan dio zastupnikadrži kako o promjenama Ustava odluku moraju donijeti zastupnici, a oni nemaju obvezujući mandat, odnosno mogu glasati slobodno.

- Dvije stvari su bitne i volio bih ih pojasniti. Nitko do sada nije objasnio kakav može biti zastupnički mandat. Jedan je imperativni (obvezujući), znači kada birači mogu prije isteka mandata opozvati zastupnika, a drugi je predstavnički (ili neobvezujući kako je to 90-tih godina prevedeno u Hrvatskoj), a to znači da birači ne mogu opozvati zastupnika. Sve ostalo je ili teško neznanje ili manipulacija - ističe stručnjak za Ustavno pravo Branko Smerdel, koji također napominje da u državi ne postoje dva biračka popisa.

- Što se tiče ishoda referenduma, on je jasan, nitko tko je dao potpis nije svoj glas dao Vladi nego građanskoj inicijativi. Sve to je sada namjerno stvaranje krize, napominje Smerdel, te dodaje kao je dužnost Vlade osluškivati što narod misli, te je osim odgovornosti potrebna i doza osjetljivosti.
 
 
Izvor: Politika plus
Autor: Ilijana Grgić
Objavljeno: 28. 5. 2013.