Blagajnica ne može ići na more: iscrpljeni i prestrašeni trgovci na psihijatriji
(Novi list)
* Sindikat trgovine pisao Milanoviću
* Inspektori nakon prijave zbog neplaćenog prekovremenog ili nepoštivanja prava na tjedni ili godišnji odmor nasumično odaberu petero radnika, a onda ih ispituju pred poslovođama. Iscrpljeni i premoreni trgovci sve su samo ne normalni ljudi – stoji u pismu Sindikata trgovine Hrvatske upućenog premijeru Milanoviću
U vrijeme turističke sezone, stoji u pismu kojeg je Sindikat poslao Milanoviću, iz unutrašnjosti već ranom zorom u trgovine duž jadranske obale dolaze trgovkinje, koje se kući vraćaju kasno u noć, nakon što su napravile dnevne obračune, počistile trgovine, napunile police, i iz svojih bijednih plaća namirile manjak u blagajnama. »Iscrpljeni i premoreni, trgovci u sve većem broju završavaju na psihijatrijama, odlaze u invalidske mirovine i sve su, samo ne normalni ljudi«, stoji u pismu, kojim je sindikat Milanovića pozvao da primjenu zakona osigura za sve radnike jednako, bili oni ministri, ili »samo« trgovci.
Godišnji odmor po »Kozmu«
»U turističkoj sezoni trgovkinje rade po tri mjeseca zaredom bez ijednog dana odmora, skupljajući 'slobodne' dane koje mogu iskoristiti tek po završetku sezone. Rade pod velikim pritiskom, ne stignu ni jesti ni piti, a pogotovo iskoristiti zakonskih 12 sati predaha između dva radna dana, jer rade do kasno u noć, i vraćaju se na posao ranom zorom«, kaže predsjednica STH Dragica Mišeljić. Velik dio radnika u trgovini prima, napominje, tek minimalnu plaću od 2.800 kuna brutto, kod »boljih« poslodavaca ta plaća iznosi oko 3.500 kuna netto. Jedini je svijetli primjer DM, u kojem se neto plaća trgovkinje kreće oko sedam tisuća kuna.
Od prošle godine radnice Todorićevog »Kozma«, a od ovog ljeta i »Konzuma«, mogu se javiti za rad na moru u trajanju od nekoliko tjedana, pri čemu zaposlene u »Kozmu« na more mogu, o trošku poslodavca, povesti i svoju obitelj. Ove se godine za odlazak na more javilo dvadesetak »Kozmovih« trgovkinja iz kontinentalne Hrvatske, koje će na Korčuli, Murteru, Viru i tako redom, raditi za svoju redovnu plaću, i s obitelji koristiti besplatan smještaj i plaćene putne troškove.
»Inspektor koji dođe u trgovinu nakon prijave zbog neplaćenog prekovremenog ili nepoštivanja prava na tjedni ili godišnji odmor, unutra nasumično odabere petero radnika, a onda ih pred poslovođom ispituje rade li po rasporedu. To nema nikakvog smisla. Radnici su isprepadani svim i svačim, uglavnom prijetnjom da će dobiti otkaz, pogotovo oni s ugovorom na određeno vrijeme«, kaže Mišeljić. Prepričava, za primjer, situaciju u kojoj je jedan inspektor, privatno, došao na blagajnu na kojoj je radila radnica po isteku svoje smjene.
Na pločici je pisalo njeno ime, iza nje je stajao raspored rada, inspektor ju je pitao radi li u svojoj smjeni, na što je ona, u strahu, odgovorila potvrdno, i tu je priča završila. »U normalnoj državi, radnica bi rekla da radi prekovremeno, a inspektor bi pogledao na taj raspored«, kaže predsjednica sindikata, napominjući kako bi inspektori trebali, umjesto da radnike ispituju pred poslodavcima, samo usporediti rasporede sa zatečenim radnicima. To znači više posla, ali ima i daleko više smisla, zaključuje Mišeljić.
Ipak, i na ovaj, po sindikatu neefikasan način, Državni inspektorat je u 2011. te u prvih šest mjeseci ove godine evidentirao 498 radnika koji su odrađivali nezakonite prekovremene sate. Poslodavci su pravo na tjedni odmor, pak, uskratili za 150 radnika. U tih godinu i pol dana obavili su ukupno 6.296 inspekcijskih nadzora kod poslodavaca iz djelatnosti trgovine pa se postavlja pitanje koliko bi nezakonitih (i neplaćenih) prekovremenih, te uskraćenog prava na tjedni i godišnji odmor bilo, da je i način rada inspektora drugačiji.
Sindikalizam nepoželjan
Prema riječima Dragice Mišeljić, u Hrvatskoj je sindikalno organizirano tek 30 posto zaposlenih u trgovini. Radnicima se odmah kod sklapanja ugovora o radu daje na znanje da sindikalno udruživanje nije poželjno, a potencijalno organiziranje sindikata onemogućava se stalnim zastrašivanjima. Kako napominje Mišeljić, radnici, kad dobiju otkaz, odmah dolaze u sindikat, no ne jave se prilikom sklapanja ugovora o radu, kad je vrijeme da se taj ugovor provjeri.