Banke pljačkaju zadužene građane: Podravska banka najviše 'devalvirala' kunu na čak 7,69 za euro

Hrvatska je zacijelo jedina zemlja na svijetu gdje je bankama prepušteno da same određuju tečaj valute u kojoj građanima odobravaju kredite i zaračunavaju kamate na njih, bez obzira na službenu tečajnicu HNB-a koja vrijedi za sve ostale. Kako ih nitko u tome ne kontrolira, moguće je primjerice da je danas u Podravskoj banci prodajni tečaj eura čak 7,69 kuna, dok se on službeno za cijelu Hrvatsku 7,53 kuna (HNB). Što je najgore, dužnici su internom odlukom banke, na koju nemaju utjecaja, prisiljeni otplaćivati rate kredita po najvećem prodajnom tečaju. Pritom im nitko ne garantira da on već slijedeći mjesec neće biti samovoljno podignut na 8, 9 ili 10 kuna, zbog čega će im rate 'odletjeti u nebo'.

- Strane banke u Hrvatskoj rade ono što im u matičnim zemljama nikada ne bi palo na pamet. Da stvarno imamo guvernera on bi im zbog manipulacija tečajem istoga trenutka oduzeo licencu za rad. No u Hrvatskoj monetarnu politiku umjesto HNB-a vode strane banke. To je u stvari organizirana i dobro isplanirana pljačka naroda, ističe ugledni znanstvenik dr. Slavko Kulić.

Banke 'pumpaju' euro kada građanima 'sjedaju' rate kredita

Kako je financijskim institucijama u Hrvatskoj prepušteno da samostalno određuju tečaj, one to obilato koriste. Naš izvor iz jedne od najvećih hrvatskih banaka otkriva kako se to radi.

- Zahtjeve za kredite primamo tijekom cijelog mjeseca. Međutim, odobravamo ih sve istovremeno, određenog dana, kada spuštamo tečaj eura. Prema Ugovoru o kreditu klijenti su obvezni rate podmirivati na određene datume, obićno prvog ili petnaestog dana u mjesecu. Tada banka podiže tečaj i građani plaćaju više u odnosu na dan kada im je odobren kredit. Tako radimo već godinama, otkriva izvor Dnevno.hr-a.

Nevjerojatno je da regulator HNB na to uopće nema utjecaja niti mogućnosti kontrole.

Sukladno čl. 44 Zakona o deviznom poslovanju banke, slobodno formiraju tečaj stranih valuta, na temelju ponude i potražnje na deviznom tržištu. Način formiranja tečaja, koji primjenjuju u svom poslovanju, banke pobliže utvrđuju internim aktima, a tečaj koji će banka primijeniti, kupovni, srednji ili prodajni, na određenu vrstu obveza ili potraživanja u pravilu se definira ugovorom s klijentom, kaže Dejana Rebernik iz HNB-a.

Zbog toga po vlastitu srednjem tečaju, rate kredita obračunavaju Privredna banka i Erste&Steiermarkische, a ti tečajevi mogu biti malo manji ili malo veći od HNB-ova. No, u trima bankama dužnicima primjenjuju 'papreniji' tečaj, onaj prodajni.

Kredite isplaćuju po nižem a rate zaračunavaju po višem tečaju

U Hypo Alpe-Adria banci, prema podacima koji su dostupni na njihovu webu, kredite u eurima isplaćuju po svom srednjem tečaju, dok mjesečne rate obračunavaju po prodajnome. U Societe Generale Splitskoj banci uglavnom koriste prodajni tečaj za devize, za isplatu i otplatu stambenih kredita. Isto je i u Podravskoj banci, koja drži neslavan rekord prema visini prodajnog tečaja eura po kojemu građani otplačuju kreditne rate.

- Po mojemu mišljenju, regulator HNB je mogao puno više napraviti. Trebao je mjerama kreditno-monetarne politike i posebnim dodatnim propisima urediti da se kuna kao zakonsko platežno sredstvo kod kreditiranja koristi ravnopravno, bar koliko i krediti uz valutnu zaštitnu klauzulu, a ne da se sve ostavi neregulirano i navodno tržištu, kaže Marija Duljković, stalni sudski vještak za bankarstvo i financije.

Sličnog su mišljenja i domaći ekonomski analitičari.

- Uvođenje valutne klauzule, kojom se izjednačuje domaća valuta sa stranom, znači, zapravo da je HNB prepustio da monetarnu politiku u Hrvatskoj kreiraju strane banke prema svojim preferencijama, upozorava dr. Guste Santini.

A upravo je 'manipulacija tečajem' jedan od stavaka koje se nalazi u tužbi koju su protiv osam banaka podnijele Udruga Franak i Društvo za zaštitu potrošaća 'Potrošač'.