Detalji nakon natječaja

– Nijedna kuna i nijedan euro od monetizacije neće biti potrošeni na tekuću potrošnju već će na smanjenje javnog duga – obećao je resorni ministar Siniša Hajdaš Dončić javnosti, ali isto tako otkrio da će se odluka o trošenju novca uprihođenog od koncesije donijeti interno u Vladi. Javni dug je potkraj ožujka premašio 180 milijardi kuna, a državna jamstva iznosila su 55 milijardi kuna, pa se s autocestama može pokriti samo desetak posto ukupnih dugova.

Budući koncesionar dobit će pravo na naplatu cestarine, a morat će održavati autoceste. Prema riječima ministra Hajdaša Dončića, u ugovor bi se ugradila i obveza koncesionara da osigura prava zaposlenicima na trenutačnoj razini, a država bi u slučaju većeg rasta prometa na određenim dionicama autocesta dijelila prihode od cestarine s koncesionarom. Ipak, detalji budućeg ugovora tek će se određivati, jer prvo treba provesti prvi krug natječaja, koji bi trebao završiti do kraja godine, a potom i proces predavanja obvezujućih ponuda. Zasad postoji interes 47 društava i institucija.

– Zainteresirani su mirovinski i investicijski fondovi, građevinari i velike svjetske tvrtke – kazao je Hajdaš Dončić te napomenuo da se i domaći obvezni mirovinski fondovi pripremaju za predavanje ponude.

– Iduće godine na naplatu dolazi 6,6 milijardi kuna kredita, a ako ne bismo monetizirali autoceste, taj bi trošak pao na leđa građana – kazao je Dončić pa i napomenuo da je ukupni dug za autoceste oko četiri milijarde eura.

Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka - Zagreb trenutačno imaju 3,7 milijardi eura dugoročnih kredita. ARZ sljedeće godine mora platiti ratu od 236 milijuna eura, a HAC od čak 663 milijuna eura.

No te dvije tvrtke su u gradnju autocesta dosad uložile oko 5,5 milijardi eura, što je znatno više od koncesijske naknade koju bi država dobila na rok od 50 godina, a što je u biti prodaja autocesta. No kad se tome doda novac uložen u održavanje, onda je vrijednost uloženog u prometnice koje bi se dale u koncesiju i veća od 5,5 milijardi eura. Pri tome autoceste su osim kreditima građene i izravno iz džepova hrvatskih građana koji iz cijene svake litre goriva za gradnju autocesta izdvajaju 60 lipa. Dosad je tako prikupljeno više od 15 milijardi kuna. Usto, građani financiraju cestogradnju i plaćanjem cestarine.

No davanje već sagrađenih autocesta u koncesiju neće proći u tišini.

HDZ odustao od te ideje

Veliki otpor toj ideji pružaju gotovo svi, a može se očekivati da će biti zatražen i referendum o tome. Naime, Nezavisni cestarski sindikat preko svoje središnjice Hrvatski nezavisni sindikati i uz potporu drugih sindikata i nevladinih udruga, najavio je za jesen početak prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma o davanju autocesta u koncesiju. I bivša HDZ-ova vlada razmišljala je o koncesiji na autocestama, ali nakon velikog otpora javnosti odustala je od te ideje.

>> 'Za davanje autocesta u koncesije treba ići u Remetinec'

HDZ oštro protiv: Onaj tko potpiše taj ugovor odmah mora u Remetinec

HDZ se oštro protivi davanju hrvatskih autocesta u koncesiju jer je to, smatra, prodaja nacionalnog blaga koju će najskuplje platiti građani. Vlada takvu odluku donosi samo zbog privremenog krpanja proračuna, a ne razmišlja o posljedicama, poručili su hadezeovci.

– Tko se to usudi napraviti bez eventualnog referenduma taj bi odmah nakon potpisivanja ugovora morao sam izravno otići u Remetinec. Koncesije se ne daju za sagrađene infrastrukturne projekte, nego na građenje. Koncesije nisu za korištenje, nego za građenje – rekao je saborski zastupnik Goran Marić. Njegov stranački kolega Oleg Butković smatra da takvom odlukom Hrvatska gubi suverenitet. (tr/vlm)
 
 
Izvor: Večernji list
Piše: Marina Šunjerga/VLM,
Josip Bohutinski/VLM
Foto: 'Ivo Cagalj/PIXSELL'
Objavljeno: 5. 7. 2013.